Razlika između verzija stranice "Domorodački narodi Amerike"

Prema mnogim autorima porijeklom, dijelom iz [[Azija|Azije]], dijelom iz [[Polinezija|Polinezije]]. Rasno i jezično dosta različiti. Podijeljeni su na mnogobrojna plemena razasuta od sjeverne [[Kanada|Kanade]] i [[Aljaska|Aljaske]], pa do Ognjene Zemlje u [[Čile]]u i [[Argentina|Argentini]]. Indijanci su danas klasificirani u preko 200 jezičnih obitelji od kojih su mnoge nestale, a mnoge su još, što se tiče klasifikacije, pod žestokim debatama. Na području [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], odnosno u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i Kanadi postoji preko 50 etno-lingvističkih porodica svrstanih u Velike porodice phyla (sing. Phylum), preko 20 porodica u Srednjoj Americi, i ostale po Južnoameričkom tlu. To su:

* '''[[Sjeverna Amerika]]''': Adaizan (ponekad se svrstava u porodicu Caddoan), Algonquian, Athapaskan, Attacapan, Beothukan, Caddoan, Chimakuan, Chimarikan, Chimmesyan, Chinookan, Chitimachan, Chumashan, Coahuiltecan, Comecrudan, Copehan, Costanoan, Esselenian, Eyak, Iroquoian, Kalapooian, Karankawan, Keresan, Kiowan, Kitunahan, Koluschan, Kulanapan, Kusan, Lutuamian, Mariposan, Moquelumnan, Muskhogean, Natchesan, Palaihnihan, Piman, Pujunan, Quoratean, Salinan, Salishan, Shahaptian, Shastan, Shoshonean, Siouan, Skittagetan, Takilman, Tanoan, Timuquanan, Tlapanecan, Tonikan, Tonkawan, Uchean, Waiilatpuan, Wakashan (sa Kwakiutl i Nootkan) Weitspekan, Washoan, Wishoskan, Yakonan, Yanan, Yukian, Yuman, Zunian.

* '''[[Srednja Amerika]]''': Coran, Cuitlatec, Cunan (dio Velike porodice Chibcha), Guaycuran (Waicuri-Pericu), Huavean, Jicaquean, Lencan, Manguean (Chorotegan), Mayan, Misumalpan, Mixe-Zoquean, [[Mixteca]]n, Nahuatlan, Oto-Pamean, Payan, Popolocan, Rama, Serian, Talamancan, Taracahitian, Tarascan, Tequistlatecan, Tlapanecan, Totonacan, Xincan, Zapotecan.

* '''[[Južna Amerika]]''': Aconipan, Alacalufan, Andoquean, Apolistan, Arauan, Araucanian, Arawakan, Atalán (Tallanes), Auaké, Auishiri, Aymaran, Aymore, Baenan, Barbacoan, Boran, Bororoan, Cahuapanan, Caingangan, Calianan, Camacanan, Canichanan, Capixana (Canoe), Carajan, Cariban, Caririan, Catacaoan, Catembri (Miirandela), Catuquinean, Cayuvavan, Chamicura, Chapacuran, Charruan, Chibchan, Chiquitoan, Chirianan (Yanomami), Chirino, Chocoan, Cholonan, Chon, Cofan, Copallén, Culli, Diaguitan, Erikbaktsá, Esmeralda, Fulnio, Gamelas, Gé (Je), Gorgotoqui, Guahiban, Guamo, Guarauan, Guatoan, Guaycuruan, Huamói, Huarian, Huarpean, Huitotoan, Itonaman, Jirajaran, Jivaroan, Kamsá (Mocoa), Koaia (Kwaza), Kukurá, Lecan, Lorenzan, Luilean, Machacalian, Makú, Makuráp, Mascoian, Mataco-Macan, Matanawi, Mosetenan, Moviman, Munichean, Muran, Natú, Nhambicuaran, Ofaye (Opaye), Omurano (Mayna), Oti, Otomacan, Pankaruru, Panoan, Peban, Puelche, Puinavean, Puquinan, Puri-Coroado, Quechuan, Sabelan, Salivan, Simacuan, Tacanan, Tarairiú, Taruma, Timotean, Trumaian, Tucanoan, Tucunan, Tupian, Tusha, Tuyuneri, Vilelan, Uru-Chipaya, Xokó, Xukuru, Yabutian, Yahgan , Yaruro, Yuncan, Yurian, Yurumangui, Zamucoan, Zaparoan.

Indijanci u pogledu kulture pripadaju u nekoliko kulturnih pojaseva. Najpoznatiji su Prerijski Indijanci u područjima sjevernoameričkih prerija. To su poznati lovci na bizone, i prema mnogima najbolji živi jahači na svijetu. [[Bizon]] im je glavna lovina. Lov je prisutan u svim kulturnim pojasevima Amerike. [[Luk i strijela]], [[koplje]] i [[puhaljka]] (serbatana) sa otrovnim strelicama, glavna su im oružja u lovu. Kao sakupljače i ribare također ih poznajemo širom obiju Amerika. Kopačica je glavno oruđe Indijanki za iskapanje korijenja i insekata. U lovu na ptice Indijanci se koriste strelicama sa tupim vrhom, zbog slabije probojnosti, i da ne izgube strelu, dok se u lovu na ribe služe testerastim strelama sa 3-4 zuba sa strane. Otrov se također koristi u ribolovu, posebno u Južnoj Americi.

[[az:Amerika hindularıHindilər]]