Razlika između verzija stranice "Ustav"

[[Sjedinjene Američke Države]] imaju najstariji pisani ustav na svijetu, koji potječe još od kraja Američke revolucije (17. septembar 1787. godine završen a postao punosnažan 1789. godine). Velika Britanija je jedna od rijetkih država na svijetu koje nemaju pisani ustav. Međutim, teorijski ne postoji ''nepisani'' ustav i bolja riječ bi bila ''nesakupljeni'' ustav. Razlog za to jeste što [[Velika Britanija]], i slične države, imaju svoj ustav koji je sadržan u nekoliko različitih izvora. Što se tiče britanskog ustava to su: ''Common Law'' (sudska interpretacija stvari vezanih za ustav), ''konvencije'' (nepisana pravila koja se primjenjuju-npr. premijer može doći samo iz Doma naroda a ne iz Doma Lordova), ''bitni dokumenti'' (npr. [[Magna Carta]] iz 1215. godine i ''Act of Settlement'' iz 1701. godine) i ''radovi od autoriteta'' (npr. pisani radovi A.V. Diceya o radu parlamenta). Iz ovoga možemo vidjeti da britanski ustav postoji ali da nije sakupljen u jedan dokumenat kao što je to učinjeno sa američkim ustavom. Neki politički teoretičari debatuju da nepisani ustavi nisu dobri jer su previše fleksibilni dok drugi debatuju da je upravo ta fleksibilnost prednost tih ustava. U svakom slučaju, za nastanak nekog pisanog ustava gotovo uvijek je potrebna neka radikalna društvena promijena kao [[revolucija]]. [[Sjedinjene Američke Države]] su dobile svoj ustav poslije revolucije, Francuska je dobila svoj ustav poslije revolucije, Bosna i Hercegovina je dobila svoj ustav poslije rata ([[Dejtonski mirovni sporazum]]) i tako dalje. Velika Britanija nije u svojoj historiji imala takvu jednu društvenu promijenu i najbliže tome jeste građanski rat u 17.st. Svakako, u državi sa historijom kakvu ima [[Velika Britanija]] bilo bi teško i skupo napisani ustav ako uzmemo u obzir da su Sjedinjene Američke Države, koje imaju pisani ustav, stare svega 200 godina.