Razlika između verzija stranice "Samuilo"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
nemoj makinjat ovo za bugaroubica/vulgaroubica, dodaću još reference. hvala! |
Irrelevant non-scientific source, false interpretation of Runciman. |
||
Red 3:
[[Datoteka:Samuil Fortress.jpg|mini|250p|Skulptura Samuila u [[Petrič|Petriču]], Bugarska]]
'''Samuilo''' ([[958]]. - [[6. oktobar]] [[1014]].) je bio prema nekim izvorima makedonski<ref>Владимир Чоровиќ, "Историjа спрског народа", глава VI [http://www.rastko.org.yu/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Држава мачедонских Словена], издание на страницата www.rastko.org.yu, Белград, 2001. {{sr}}</ref><ref>Бранко Панов, "Македониjа низ историjата", "Менора", Скопjе, 1999, стр. 15.</ref><ref>"Историjа на македонскиот народ", том 1 Македониjа од праисториско време до паѓането под турска власт, Институт за историjа, Скопjе, 2000, стр. 357.</ref>, a prema drugim izvorima bugarski<ref>''[http://www.promacedonia.org/en/sr/sr_3_3.htm The end of an empire]''
▲</ref><ref>Владимир Чоровиќ, "Историjа спрског народа", глава VI [http://www.rastko.org.yu/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/2_6_l.html Држава мачедонских Словена], издание на страницата www.rastko.org.yu, Белград, 2001. {{sr}}</ref><ref>Бранко Панов, "Македониjа низ историjата", "Менора", Скопjе, 1999, стр. 15.</ref><ref>"Историjа на македонскиот народ", том 1 Македониjа од праисториско време до паѓането под турска власт, Институт за историjа, Скопjе, 2000, стр. 357.</ref>, a prema drugim izvorima bugarski<ref>Ulf Brunnbauer, [http://www.iis.unsa.ba/izdavacka_djelatnost/posebna_izdanja/mitovi/mitovi_brunnbauer.html DREVNA NACIONALNOST I VJEKOVNA BORBA ZA DRŽAVNOST: HISTORIOGRAFSKI MITOVI U REPUBLICI MAKEDONIJI (BJRM)], Zbornik radova "Historijski mitovi na Balkanu", Sarajevo, 2003: Postojeća nauka smatra Samuilovu državu bugarskom, što je pretpostavka koja ima oslonca u primarnih izvorima: bizantijski autori zovu je 'Bugarska' a njen živalj 'Bugari'. Samuil je sebe smatrao vladarom 'Bugara', a ne 'Makedonaca'. Bizantijski car Vasilije II, koji je zadao strašan poraz Samuilovim snagama 1014. godine, zaslužio je epitaf 'bugarski koljač'.</ref><ref>Živković Tibor D., SANU - Istorijski institut, Beograd, [http://scindeks.nb.rs/article.aspx?artid=0350-08020249009Z&redirect=ft "Pohod bugarskog cara Samuila na Dalmaciju"], "Istorijski časopis", 2002, br. 49, str. 9-25.</ref><ref>Срђан Пириватрић, "Самуилова држава. Обим и карактер", Византолошки институт Српске академије науке и уметности, посебна издања књига 21, Београд, 1997, 133-144.</ref><ref>"[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/duklja/ljetopis_pop_dukljanina_latinicna_redakcija.htm Ljetopis Popa Dukljanina]" ili "Barski rodoslov", XXXIII: "U to vrijeme u bugarskom narodu se uzdignu neki Samuil, koji je zapovijedio da ga zovu carem, i vodio je mnogo ratova protiv Grka, koje izbači iz čitave Bugarske, tako da u njegovo vrijeme oni nijesu više smjeli da se približe toj strani."</ref>[[car]], koji je vladao od [[976]] do [[1014]]. godine.
Dio historičara smatra da je Samuilo bio sin [[Brsjaci |brsjačkog]] kneza Nikole. Njegova braća, po očevoj tituli komes (comes – [[knez]]) zvani komitopuli su David, Aron i Mojsije. Braća su 976. digla pobunu protiv [[bizant]]ske vlasti u Zapadnoj Bugarskoj. U pobuni su poginuli David i Mojsije, dok su Aron i Samuilo uspjeli da protjeraju Bizantince. Aron je bio spreman na dogovor sa bizantskim carem Vasilijem II, pa ga je Samuilo ubio. Tako je Samuilo postao vladar na području današnje [[Republika Makedonija| Republike Makedonije]] i Zapadne Bugarske. Daljnje slabljenje Bizanta Samuilo je iskoristio da proširi vlast na cijelu [[Makedonija (regija)|Makedoniju]], [[Epir]], [[Tesalija|Tesaliju]], [[Albanija|Albaniju]], [[Duklja|Duklju]], [[Travunija|Travuniju]], [[Raška|Rašku]], [[Srijem]], Podunavsku [[Bugarska|Bugarsku]] i [[Bosna|Bosnu]].
|