Razlika između verzija stranice "Privreda Hrvatske"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Бот: Аутоматска замена текста (-sudjeluju +učestvuju) |
No edit summary |
||
Red 14:
Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima [[Hrvatska narodna banka|Hrvatske narodne banke]], u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijardi eura.
Stanje hrvatskog [[Privreda|privrede]] tipično je za zemlje u [[tranzicija|tranziciji]] iz [[komunizam|komunizma]]. Iako je došlo do [[privatizacija|privatizacije]] i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe
U Hrvatskoj postoji i sve izražeiji problem razlike u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske, što je vjerovatno i posljedica poreznog sistema koji je na snazi. Dok se u [[Evropa|Evropi]] otprilike 25% poreznih prihoda ostavlja ondje gdje su uprihođeni, tj u lokalnim samoupravama, u Hrvatskoj je taj postotak u praksi između 3 i 4% poreza koji ostaju lokalnoj samoupravi. Budući su većina velikih kompanija i banaka, kao i državnih monopolista za svoje sjedište registrirali [[Zagreb]] ovaj je problem tom činjenicom još više potenciran. To za posljedicu ima stanje da je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve slijedeće najrazvijenije i najbogatije regije, [[Istra|Istre]], glavni je grad, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji, a samim tim i razvijeniji. Drugi i treći grad ([[Split]] i [[Rijeka]]) su više nego trostruko, u zaostatku za [[Zagreb|Zagrebom]], dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole, bez obzira na činjenicu da je najsiromašniji [[Vukovarsko-srijemski kanton]] sposoban proizvesti u prosjeku pet puta više poljoprivrednih proizvoda negoli ostatak Hrvatske, a što je do domovinskog rata i bio slučaj. Nažalost, gotovo u pravilu, najsiromašniji dijelovi države su oni koji su bili pod okupacijom tokom rata, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju.
Red 72:
== Bankarski sistem Hrvatske ==
Uz [[Hrvatska narodna banka|HNB]], 1.
# BANKA BROD d.d.
Red 145:
Riječka luka kao najveća luka na Jadranu i najvažnija luka Republike Hrvatske trebala bi više kao i ostale naše luke, iskoristiti svoj geografski položaj i odlične preduvjete za prekrcaj svih vrsta tereta još više jer procjene budućih prometnih tokova ukazuju na očekivanje porasta pomorskog prometa osobito na sjevernojadranskom pomorskom pravcu i to ponajprije kao posljedicu prekapacitiranosti sjevernoevropskih luka. Sada se u sklopu luke izvodi Gateway projekt sufinanciran iz Svjetske banke.
Također, RH treba iskoristiti svoj geoprometni položaj i u zračnom prometu jer se nalazi, kao jedna od zemalja Mediterana na križanju zračnih putova za južnu, istočnu i srednju Evropu. U RH sedam je
== Trgovina ==
Distributivna trgovina ima značajno mjesto u ukupnoj privredi Republike Hrvatske, jer u toj
== Razvijenost Hrvatske po kantonima==
|