Razlika između izmjena na stranici "Kulturna antropologija"

Uklonjeno 8 bajtova ,  prije 11 godina
m
Bot: Automatska zamjena teksta (-skupine +grupe)
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-skupine +grupe))
 
== Kratka historija ==
Moderna sociokulturalna antropologija potekla je iz "[[etnologija|etnologije]]" [[19. vijek]]a, koja se bavila sistematskim upoređivanjem ljudskih društava. Naučnici poput [[Edward Burnett Tylor|Edwarda Tylora]] i [[James Frazer|Jamesa Frazera]], u [[Engleska|Engleskoj]], proučavali su materijal koji su prikupili drugi – obično misionari, istraživači ili kolonijalni činovnici – što im je dalo nadimak "kabinetski antropolozi." Etnolozi su posebno bili zainteresovani za pitanja zašto ljudi koji žive u različitim krajevima svijeta ponekad imaju slična ''[[vjera|vjerovanja]]'' i praktikovanja. U pokušaju odgovora na ta pitanja, etnolozi u [[19. vijek]]u su se podijelili u dvije misaone škole. Jedna škola je tvrdila da su različite ljudske skupinegrupe morale već nekako naučiti jedna od druge, ma kako indirektno, što, prema drugim riječma, znači da su se kulturne crte proširile iz jednog mjesta u druga; bila je to teorija "[[difuzija (antropologija)|difuzije]]." Druga strana je pak zagovarala da su različite skupinegrupe bile sposobne da nezavisno stvore slična vjerovanja i praktikovanja. Neki od ovih koji su zagovarali "nezavisno stvaranje," kao na primjer [[Lewis Henry Morgan]], još su pretpostavljaji da sličnosti znače da su različite društvene skupinegrupe prošle kroz iste faze [[kulturna evolucija|kulturne evolucije]].
 
U [[20. vijek]]u, antropolozi su uglavnom odbacili shvatanje da su sva ljudska društva morala proći kroz iste razvojne faze na isti način. Dok su neki etnolozi 20. vijeka smatrali da takve sličnosti odražavaju slična prilagođavanja sličnim okolišima (v. [[kulturna evolucija]]), [[Claude Lévi-Strauss]] je tvrdio da očiti obrasci razvoja odražavaju sličnosti u strukturi ljudske misli (v. [[strukturalizam]]).
 
U [[20. vijek]]u, većina sociokulturalnih antropologa su prihvatili [[etnografija|etnografiju]] kao način proučavanja, u kojem antropolog zaista živi u drugim društvima koje proučava, dakle provodeći značajno vrijeme u tim društvima, istovremeno [[učesničko posmatranje (antropologija)|učestvujući u (''participacija'') i posmatrajući (''opservacija'')]] društvo i kulturni život skupinegrupe. Ovaj metod su razvili i unaprijedili [[Bronislaw Malinowski]] (koji je obavio [[terenski rad (antropologija)|terenski rad]] na [[Trobrijandska ostrva|Trobrijandskim ostrvima]] i predavao u Engleskoj), i [[Franz Boas]] (koji je obavio terenski rad na [[Baffinsko ostrvo|Baffinskom ostrvu]] i predavao u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]).
 
Mada su etnolozi 19. vijeka vidjeli "difuziju" i "nezavisno stvaranje" kao međusobno isključive i sukobljene teorije, većina etnografa se ubrzo saglasila da oba procesa postoje i da oba mogu uvjerljivo dokazati sličnosti između različitih kultura (unakrsno-kulturno). Međutim, ovi etnografi su ukazali na vještačku prirodu mnogih takvih sličnosti, također ukazujući da crte koje se šire putem difuzije često mijenjaju svoje značenje, ulogu i funkciju na putu iz jednog društva u drugo. Prema tome, ovi antropolozi su bili manje zainteresovani za upoređivanje kultura, generaliziranje ljudske prirode, ili otkrivanje univerzalnih zakona kulturnog razvoja, negoli za razumijevanje posebnih kultura putem samih tih kultura, tj. kroz njih. Ovi etnografi i njihovi studenti su progurali ideju "[[kulturni relativizam|kulturnog relativizma]]," gledište prema kojem se razumijevanje vjerovanja i ponašanja drugih može postići samo u kontekstu kulture u kojoj drugi žive.
46.745

izmjena