Razlika između verzija stranice "Benediktinci"
| [pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Vraćene izmjene korisnika 46.188.148.48 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika KWiki oznaka: vraćanje |
poprs oznake: vraćeno vizualno uređivanje |
||
Red 1:
[[Datoteka:Fra Angelico 031.jpg|thumb|desno|200px|Sveti Benedikt, osnivač zapadnog redovništva. Detalj sa [[Freska|freske]] italijanskog [[Renesansa|renesansnog]] slikara [[Fra Angelico|Fra Angelica]], [[San Marco (Firenca)|San Marco]], [[Firenca]].]]
'''Benediktinci''' (Red sv. Benedikta) su najstariji monaški j red u [[Katoličanstvo|katoličkoj crkvi]]. Osnovan je u [[6. vijek]]u. Osnovao ga ja [[Sveti Benedikt|Benedikt iz Nursije]] (oko [[480]]-oko [[550]]). On je 'otac zapadnog redovništva'. Okupio je monahe u samostanu Monte Kasino ([[Monte Cassino]]) u centralnoj [[Italija|Italiji]] kojeg je osnovao oko [[530]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/02436a.htm Catholic Encyclopedia:Rule of St. Benedict]</ref>
Benedikt iz Nursije je odredio pravila koja su određivala kako [[samostan]]i trebaju da budu vođeni. Pravila su pored molitvi predviđala i fizički rad za monahe. Od redovnika se očekivala poniznost, molitva, rad, poslušnost, šutnja i spolna čistoća. Njegova sestra Skolastika, osnovala je ženski red benediktinki. Benediktinci su bili pod direktnom upravom rimskih papa. Sveti [[Benedikt Anijanski]] (oko [[750]]-[[821]]) je dao nova pravila koja su bila priznata [[817]]. Svoj vrhunac benediktinci su doživjeli u 10. i [[11. vijek]]u. Najznačajnija opatija postao je [[Samostan Klini]] (Cluny) u [[Burgundija|Burgundiji]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Pod uticajem duhovnika sa Istoka benediktinci su se počeli baviti prepisivanjem knjiga, otvaranjem škola i biblioteka. Oni su postali istaknuti naučnici i glavni predstavnici u školstvu u Evropi. Iz redova benediktinaca bilo je oko 40 [[papa]].
| |||