Razlika između verzija stranice "Fabaceae"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
{{Izmjene u toku}}
{{DISPLAYTITLE: ''Fabaceae''}}
{{Taksokvir
| boja =lightblue
| naziv =''Fabaceae''
[[Datoteka:Flowering kudzu.jpg|300px|''Pueraria lobata''<br>Kudzu]]<br>[[Palaeocen]]–[[Holocen|Sadašnjost]]
| fossil_range =ref name="wojciechowski2004">{{cite journal | doi = 10.3732/ajb.91.11.1846 | title = A phylogeny of legumes (Leguminosae) based on analysis of the plastid matK gene resolves many well-supported sub clades within the family | year = 2004 | author = Wojciechowski, M. F.; Lavin, M.; Sanderson, M. J. | journal = American Journal of Botany | volume = 91 | pages = 1846–62 | issue = 11 | pmid = 21652332 }}</ref>
| regnum = [[Plantae]]
| divisio = '''[[Angiosperme]]'''
|razdioba_stepen=[[Eudikotiledone]]
| razdioba_stepen =[[Rosidae]]
| unranked_classis =
| unranked_ordo =
| ordo = [[Fabales]]
| familia = '''Fabaceae'''
| familia_autorstvo = [[John Lindley|Lindl.]]<ref name=APGIII2009>{{cite journal |last=Angiosperm Phylogeny Group |year=2009 |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG III |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=161 |issue=2 |pages=105–121 | format=PDF |doi=10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x |url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1095-8339.2009.00996.x/abstract |deadurl=no |accessdate=4 February 2014}}</ref> (Leguminosae [[Antoine-Laurent de Jussieu|Jussieu]], [[nomen conservandum|nom. cons.]]).<ref name="Watson">{{cite web |url=http://delta-intkey.com/angio/www/legumino.htm |title = The families of flowering plants: Leguminosae |accessdate=9 February 2008 |author1=Watson L. |author2=Dallwitz, M. J.|date=2007-06-01}}</ref>
| type_genus = ''Faba'' <small>(now included in ''[[Vicia]]'')</small>
| type_genus_authority = Mill.
| subdivision_ranks = Subfamilies<ref>{{cite web|url=http://pgrc3.agr.ca/cgi-bin/npgs/html/family.pl?440.</ref>
| subdivision =
* [[Faboideae]] <small>Rudd</small> (Papilionoideae <small>Juss.</small>, is the alternative name)
* [[Caesalpinioideae]] [[Alphonse Pyrame de Candolle|DC.]]
* [[Mimosoideae]] DC.
| range_map = Legume Biogeography.svg
| range_map_alt = The biomes occupied by Fabaceae
| range_map_caption = Fabaceae distribution map. Legumes are found in four major [[biome]]s: '''<span style="color:#007000;">rain forest</span>''', '''<span style="color:#00FF00;">temperate</span>''', '''<span style="color:#D1E231;">grass</span>''', and '''<span style="color:#987654;">succulent</span>'''
}}
::::::::::::::::Diverzitet=730 rodova sa 19.400 vrsta.<br>
::::::::::::::::Sinonimi:
::::::::::::::::''Caesalpiniaceae''<small>[[R.Br.]]</small>
::::::::::::::::''Cassiaceae'' <small>[[Heinrich Friedrich Link|Link]]</small>
::::::::::::::::''Ceratoniaceae'' <small>[[Heinrich Friedrich Link|Link]]</small>
::::::::::::::::''Detariaceae'' <small>([[DC.]]) [[Johann Jakob Hess (botanist)|Hess]]</small>
:::::::::::::::: ''Hedysareae'' (''Hedysaraceae'') <small>[[Agardh]]</small>
:::::::::::::::: ''Lathyraceae'' <small>Burnett</small>
::::::::::::::::''Lotaceae'' <small>Burnett</small>
::::::::::::::::''Mimosaceae'' <small>R.Br.</small>
::::::::::::::::''Papilionaceae'' <small>[[Giseke]]</small>
::::::::::::::::''Phaseolaceae'' <small>[[Patricio Ponce de León|Ponce de León]] & Alvares</small>
::::::::::::::::''Robiniaceae'' <small>[[Welw.]]</small>
::::::::::::::::''Swartziaceae'' <small>(DC.) [[Bartl.]]</small>
[[Datoteka:Legume Biogeography.svg|mini|palac|lijevo|500px|Rasprostranjenje [[biom]]a sa pripadnicima porodice ''Fabaceae'']]
'''''Fabaceae''''', '''''Leguminosae''''' ili '''''Papilionaceae''''', odnosno '''mahunarke''' ili '''lepirnjače'''<ref name=ICN>[http://www.iapt-taxon.org/nomen/main.php?page=art18 International Code of Nomenclature for algae, fungi, and plants.] Article 18.5 states: "The following names, of long usage, are treated as validly published: ....Leguminosae (nom. alt.: Fabaceae; type: Faba Mill. [= Vicia L.]); Kada ''Papilionaceae'' odgovaraju različitoj porodici u značenju ''Leguminosae'', ime ''Papilionaceae'' je konvertirano u ''Leguminosae''.</ref> obično poznate kao leguminoze , grašci ili porodica grahova – je velika i ekonomski značajna porodica [[cvjetnice|cvjetnica]]. Obuhvata [[stablo|drveće]], [[grm]]ove i [[višegodišnja biljka | višegodišnje]] ili [[biljka | jednogodišnje]] [[zeljasta biljka|zeljaste biljke]], koje se lahko prepoznaju po [[mahuna]]ma i [[sporedni listić |zaliscima]] lišća. Ova grupa je široko rasprostranjena, treća po veličini porodica [[kopnena biljka|kopnenih biljaka]] po broju vrsta, samo iza [[orhideja]] ([[Orchidaceae]]) i zbjezdarki ([[Asteraceae]]), sa 630 rodova i preko 18.860 vrsta.<ref name="Judd2002">Judd W. S., Campbell C. S., Kellogg E. A. Stevens P. F., Donoghue M. J. (2002): Plant systematics: a phylogenetic approach. Sinauer Axxoc, ISBN 0-87893-403-0.</ref><ref name="Stevens 2001">{{cite journal|url = http://www.mobot.org/MOBOT/Research/APweb/orders/fabalesweb.htm#Fabaceae
|title = Fabaceae
|author = Stevens, P. F. (2006)
|coauthor =
|journal = Angiosperm phylogeny website. Version 7
}}</ref>
Pet najvećih od 630 rodova mahunarki su
*''[[Astragalus]]'' (preko 2.000 vrsta),
*''[[Robinia]]'' [[bagrem]]i (preko 1000 vrsta),
*''[[Indigofera]]'' (oko 700 vrsta),
*''[[Crotalaria]]'' (oko 700 vrsta) i
*''[[Mimosa]]'' [[mimoza|mimoze]] (oko 500 vrsta), <br>koji čine oko četvrtinu svih vrsta ove porodice. Poznato je oko 18.000 [[mahuna| mahunarskih vrsta]], što iznosi oko 7% svih vrsta [[cvijet|cvjetajućih]] biljaka ([[cvjetnica]]). Vrste porodice ''Fabaceae'' su najčešće u [[tropske kišne šume|tropskim kišnim šumama]] i u suhim šumama [[Amerik|Amerike]] i [[Afrika|Afrike]].<ref name="Judd2002" /><ref name="Magallónsperm ">{{cite journal | author=Magallón, S. A., and Sanderson, M. J. |year=2001 |title=Absolute diversification rates in angiosperm clades |journal=Evolution |url=http://loco.biosci.arizona.edu/pdfs/MagallonEvolution2001.pdf |volume=55 |issue=9 |pages=1762–1780 |pmid=11681732 |last2=Sanderson |doi=10.1111/j.0014-3820.2001.tb00826.x}}</ref><ref name="Burnham">Burnham, R. J., & Johnson, K. R. 2004. South American palaeobotany and the origins of neotropical rain forests. Phil. Trans. Roy. Soc. London B, 359: 1595–1610.</ref>
Nedavne molekulski i morfološki dokazi idu u prilog tome da su Fabaceae jedan [[monofiletska evolucuja | monofiletska ]] porodicea. Ovo gledište ne podržava samo stepen međusobne povezanosti koju pokazuju različite grupe unutar porodice u odnosu na one među mahunarkama i njihovim najbližim srodnicima, već i sve nedavne [[filogenetika | filogenetičke studije]] zasnovane na analizi sekvenci [[DNK]].<ref name="Lewis">Lewis G., Schrire B., Mackinder B. and Lock M. 2005. (eds.) Legumes of the world. The Royal Botanic Gardens, Kew, Reino Unido. 577 pages. 2005. ISBN 1-900347-80-6.</ref><ref name="doyle">Doyle, J. J., J. A. Chappill, C.D. Bailey, & T. Kajita. 2000. Towards a comprehensive phylogeny of legumes: evidence from rbcL sequences and non-molecular data. pp. 1 -20 in Advances in legume systematics, part 9, (P. S. Herendeen and A. Bruneau, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref name="Kajita">Kajita, T., H. Ohashi, Y. Tateishi, C. D. Bailey, and J. J. Doyle. 2001. ''rbcL'' and legume phylogeny, with particular reference to Phaseoleae, Millettieae, and allies. Systematic Botany 26: 515-536.</ref><ref name="Wojciechowski">{{cite journal | author=Wojciechowski, M. F., M. Lavin and M. J. Sanderson |year=2004 |title=A phylogeny of legumes (Leguminosae) based on analysis of the plastid matK gene resolves many well-supported sub clades within the family |url=http://www.amjbot.org/cgi/content/full/91/11/1846 | journal=American Journal of Botany | volume=91 |issue=11 |pages=1846–1862 |pmid=21652332 |last2=Lavin |last3=Sanderson |doi=10.3732/ajb.91.11.1846 }}</ref> These studies confirm that the Leguminosae are a monophyletic group that is closely related with the [[Polygalaceae]], [[Surianaceae]] and [[Quillajaceae]] families and that they belong to the order [[Fabales]].<ref name="Angiosperm ">{{cite journal | author=Angiosperm Phylogeny Group [APG] |year=2003 |title=An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG II |url=http://www.biodiversitas.org.br/floraBr/apg2.pdf | journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=141 |pages=399–436 |doi=10.1046/j.1095-8339.2003.t01-1-00158.x}}</ref>
Uz [[žitarica|žitarice]], neko [[voće]] i tropsko korjenje, brojne mahunarke su osnova ljudske ishrane tpkom milenija. A njihova upotreba usko je povezan sa [[evolucija čovjeka| evolucijom čovjeka]]. Brojni su važne poljoprivredne i prehrambene biljke, uključujući i '' Glycine max '' ([[soja]]), '' [[Phaseolus]] '' ([[grah]]), '' Pisum sativum '' ([[grašak]]) , '' Cicer arietinum '' ([[leblebija]]), '' Medicago sativa '' ([[lucerna]]), '' Arachis hypogaea '' ([[kikiriki]]), '' Lathyrus odoratus '' ([[slatki grašak]]), '' [[Ceratonia siliqua]] '' ([[rogač]]) i '' [[Glycyrrhiza glabra]] '' ([[sladić]]). Veliki broj vrsta su također ukrasne u različitim dijelovima svijeta, uključujući: '' [[Cytisus scoparius]] '' (metlika), ''[[Robinia pseudoacacia]]'' ([[bagrem]]) '', [[Ulex europaeus]] '' ([[evropska štipalica]]), '' [[Pueraria lobata]] '' (kudzu), kao i brojne vrste roda '[[Lupinus]]'' ([[leća|leće]]).
== Etimologija ==
Naziv 'Fabaceae' dolazi od ugašenog roda ''Faba'', sada uključenog u ''[[grahorica|Vicia]]''. Izraz "faba" dolazi od latinskog, i čini se da jednostavno znači "[[grah]]". Termin mahunarke, iako stariji naziv, i dalje se smatra važećom, a odnosi se na [[plod]]ove ovih biljki – [[mahuna|mahune]].
== Opis ==
[[File:Gymnocladus-dioicus.jpg|thumb|upright|300px|Plod ''[[Gymnocladus dioicus]]'']]
Opseg izgleda Fabaceae se kreće od gigantskog [[drvo|drveća]] (kao što je ''[[Koompassia excelsa]] '') do malih [[biljka | jednogodišnjih]] [[zeljasta biljka |zeljastih biljaka]], s većinom zeljastih trajnica. Biljke imaju neodređene cvasti, koje su ponekad svedene na jedan [[cvijetgg. Cvjetovi imaju kratak [[hipantij]] i jednu [[karpel]]u sa kratkim [[ginofor]]om, a nakon oplodnje proizvodite plodove koji su mahune.
===Vanjski izgled ===
Mahunarke imaju široku paletu [[rast (biologija) | oblike rasta]], uključujući i drveće, grmlje ili zeljaste biljke ili čak [[loza|loze]] ili [[lijana|lijane]]. Zeljaste biljke mogu biti jednogodišnje, dvogodišnje ili višegodišnje, bez baznog ili vršnog okupljanja listova. Uspravne su biljke, [[epifta|epifite]] ili loze. Potonji imaju sopstvenu podršku pomoću izdanaka da se okreću oko potpore, pomoću vitica ili lisnih [[pramen]]ova. Biljke mogu biti [[heliofit]]e, [[mezoft]]e ili [[kserofit]]e.<ref name="Watson" /><ref name="Judd2002" />
=== Listovi ===
Listovi su obično naizmjeničnio poredani. Najčešće su parni ili čak neparni, sa listićima u obliku spojenog pera, npr. ''[[Caragana]]'' i ''[[Robinia]]''), često s tri listića (npr. ''[[Trifolium]]'' ([[djetelina]]), ''[[Medicago]]'' ([[grahorica]]) i rijetko prstasto spojeni (npr. ''[[Lupinus]]''). Kod ''Mimosoideae'' i ''Caesalpinioideae'' su najčešće dvoperasti (npr. ''Roinia'' - ''[[Robinia]]'' [[bagrem]]i i [[mimoza]] - ''[[Mimosa]]''). Uvijek imaju [[sporedni listić]], koji može biti listolik (npr. '' [[grašak]] ''), kao i trn (npr. ''[[Robinia]]''), ili biti prilično neupadljiv. Listne plojke su cijele ili, ponekad naborane ili uvrnute da omoguće [[Nastije|nastijske pokrete]]. U neke vrste, su se razvile u [[pramen]]ove (npr. '' [[Vicia]] '' – [[grahorica]]).<ref name="Watson"/><ref name="Judd2002"/>
Mnoge vrste imaju lišće sa strukturama koje privlače [[mrav]]e da štite biljke od [[biljojed]]nih insekata (oblik [[Mutualizam (biologija) | uzajamnosti]]). [[Nektarija|vanlisne nektarije]] su uobičajena među ''Mimosoideae'' i ''Caesalpinioideae'', a nalaze se I u nekim ''Faboideae'' (npr. ''[[Vicia sativa]]''). U nekim vrstama roda ''Robinia'' ([[bagrem]]i), u modificirane šuplje stipule naseljavaju se mravi i poznati su kao domaćini.
=== Korijen ===
{{Glavni|Korijen}}
Mnoge Fabaceae su domaćini [[bakterija]] u svojim korijenima, unutar struktura pod nazivom [[korijenova kvržica|korijenove kvržice]] (nodule). Ove bakterije, poznat kao [[rizobij|rizobije]], imaju sposobnost da uzimaju plin [[dušik]] (N<sub>2</sub>) iz zraka i pretvaraju ga u oblik dušika koji je upotrebljiv u biljci domaćinu ([[nitrat |NO<sub>3</sub><sup>–</sup>]] ili [[amonijak | NH<sub>3</sub>]]). Ovaj proces se naziva [[fiksacije azota]]. Mahunarka, djelujući kao domaćin, a rizobij – kao dobavljač upotrebljivih [[nitrat]]a, formiraju [[simbioza | simbiotski]] odnos.
=== Cvjetovi===
{{Glavni|Cvijet}}
[[Datoteka :Wisteria sinensis nobackground labels.jpg|thumb|right|350px|Cvijet ''[[Wisteria sinensis]]'', ''Faboideae''. <br>Dvije latice su sklonjene da bi se vidjeli tučak i prašnici]]
Cvjetovi mahunarki često imaju pet generalno spojenih čašičnih i i pet slobodnih kruničnih listića ( [[latica]]) . glavnom su dvospolni ([[hermafrodit]]ni), a imaju kratak [[tučak]], najčešće u obliku kupe. U ocvijeću je obično deset prašnika i jedan izduženi superiorni [[jajnik]], zaobljenog olika. Obično su raspoređeni u vršne [[cvast]]i. ''Fabaceae'' su obično [[entomofilija | entomofilni, tj. oprašuju se pomoću [[insekt|insekata]] , a cvjetovi su obično razmetljivo obojeni da bi privukli [[oprašivač]]e.
U grupi ''[[Caesalpinioideae]]'', cvetovi su često zigomorfni (nepravilnog oblika) , kao u ''[[Cercis]]'' ili gotovo simetričnj sa pet jednakih latica u ''[[Bauhinia]]''. Gornje latice su najskrivenije, za razliku od ''[[Faboideae]]''-a. Neke vrste, poput nekih u rodu ''[[Senna]]'', imaju asimetrične cvjetove, s jednom nižom laticom koja je veća od suprotne, sa pojasom nagnutim na jednu stranu. Čašica, krunica i /ili prašnici mogu biti razmetljivo upadni u ovoj grupi.
Kod mimoza (''[[Mimosoideae]]''), cvjetovi su aktinomorfni, i raspoređeni u loptaste [[cvast]]i. Latice i prašnici su mali, kojih može biti i više nego samo 10; imaju duge, obojene filamente, koji su najuuočljiviji dio [[cvijet]]a. Svi cvjetovi u [[cvast]]i se otvaraju odjednom.
Kod ''[[Faboideae]]'', cvjetovi su nepravilni (zgomorfni), a imaju [[leptir| leptirast cvijet]] specijalizirane strukture. Gornji latica, zvana zastavica, je velika i obavija ostatak latica pri korijenu, često presavijena tokom cvjetanja. Dvije susjedne latice, krila, okružuju dvije donje latice. Te latice su spojeni zajedno na tjemenu (slobodne u bazi), formirajući strukturu koja je nalik na brodski pod nazivom kobilica. Prašnika ima uvijek deset, a njihovi filamenti mogu biti spojeni u različitim konfiguracijama, često u grupi od devet prašnika plus jednu odvojeni – stamen. Razni geni porodice '' Cycloidea (CYC) / ''Dichotoma'' (DICH) '' se ispoljavaju u gornjoj (leđnoj) latici u nekih vrsta, kao u ''[[Cadia]]'', ovi geni su izraženi u cijelom cvijetu, proizvodeći zrakasto simetrični cvijet.<ref>{{cite journal | url = http://www.pnas.org/content/103/32/12017.full | title = An apparent reversal in floral symmetry in the legume Cadia is a homeotic transformation | author = Hélène L. Citerne, R. Toby Pennington, and Quentin C. B. Cronk | doi = 10.1073/pnas.0600986103 | journal = PNAS | date = 8 August 2006 | volume = 103 | issue = 32 | pages = 12017–12020 | pmc = 1567690 | pmid = 16880394.</ref>
=== Plod===
{{Glavni|Mahuna}}
[[Datoteka:Vicia angustifolia4.jpg|thumb|right|Mahuna ''[[Vicia angustifolia]]'']]
[[Jajnik]] većine leguminoza obično se razvija u [[mahuna|mahunu]]. To je [[plod|jednostavni suhi plod]] koji se obično ima dehiscenciju (otvara se uz šav) na dvije strane. Zajednički naziv za ovu vrstu ploda je "mahuna", iako to se može primijeniti na nekoliko drugih vrsta plodova . Nekoliko vrsta je od osnovnih mahuna evoluiralo plod u tzv. samara plod, u ovoju (folikulu), kao indehiscentne mahune, [[ahena|ahene]], [[koštunica|koštunice]] i [[bobica|bobice]].
=== Fiziologija i biohemija ===
Mahunarke su rijetko [[cijan|cijanogene]], ali onda kada su, od cijanogeni spojevi se izvode iz [[tirozin]]a, [[fenilalanin]]a ili [[leucin]]a. Često sadrže [[alkaloid]]e. [[Proantocijanidin]]i mogu biti prisutan ili kao [[cijanid]]sk i [[delfinidin]]ski ili oboje u isto vrijeme. Često su prisutni i [[flavonoid]]i, kao što su [[kemferol]], [[kvercetin]] i [[miricetin]]. [[Elaginska kiselina]] nikada nije pronađen u bilo kojem od rodova ili vrsta koje su analizirane. [[Šećer]]i se prenose u biljkama u obliku [[saharoza|saharoze]]. [[Fiksacija ugljika C3 | C3 fotosinteza]] je pronađena u širokom spektru rodova. U ovoj porodici je također razvijena jedinstvena hemija sastojaka. [[Pterokarpan]]i su klasa [[molekula]] (derivata [[izoflavonoid]]a) koja se može naći samo u ''Fabaceae''
== Ekologija==
=== Rasprostranjenje i [[stanište|staništa]] ===
''Fabaceae'' su rasprostranjene u suštini diljem svijeta, jer su utvrđeno svuda osim [[Antarktik]]a i visokog [[Arktik]]a. Drveće se često nalazi u tropskim područjima, dok su zeljaste biljke i grmlje dominantni u vantropskim regijama.
=== Biološko usvajanje [[dušik]]a===
[[Datoteka:Vicia sepium10 ies.jpg|thumb| Korijenje ''[[Vicia]]'' sa vidljivim bijelim korijenovim kvržicama]]
[[Datoteka:Cross-section through root nodule of (Vicia spec.).jpg|thumb|Poprečni presjek korijenove kvržicen ''[[Vicia]]'' posmatran pod mikroskopom]]
[[Fiksacija dušika | Biološku dušikofiksaciju]] (BNF), obavljaju organizami zvani [[diazotrof]]i , što je vrlo star proces koji je vjerojatno nastao u [[Arhaj]]skom [[eon]]u, kada je u početnoj [[atmosfera|atmosferi]] nedostajalo [[kisik]]a. Ona se izvodi samo kod '' [[Euryarchaeota]]'' i samo kod 6 od više od 50 [[Koljeno (biologija) | koljena ]] [[bakterija]]. Neke od tih loza su [[koevolucija|koevoluirle]] zajedno sa [[cvjetnica]]ma utvrđivanju molekulske osnove obostrano korisnih [[simbioza | simbiotskih]] odnosa. Taj proces se odvija u čvorićima koji se uglavnom nalaze u korteksu korijena, iako se povremeno nalazi i u matičnom tkivu kao u ''[[Sesbania rostrata]]''. [[Spermatophyte]] su ostvarile evolucijsku suradnju sa [[aktinoriza|aktinoriznim]] diazotrofima ('' [[Frankia]] '') ili sa [[rizobij]]ima da uspostave [[simbioza|simbiozu]], a pripadaju 11 porodica koje se nalaze u [[kladus]]u ''[[ Rosidae]]'' (utvrđeno proučavanjem gena (''rbcL'') molekulske filogeneze, koji su kodirajući za dio [[RuBisCO]] [[enzim]]a u [[hloroplast]]ima). Ova grupa pokazuje da je predispozicija za formiranje čvorića u cvjetnica vjerovatno nastala samo jednom i da se može smatrati predačkom. Karakteristično je da je u određenim lozama konzervirana ili izgubljena. Međutim, tako široka distribucija porodica i rodova unutar ovog reda ukazuje na to da je imao višenodulacijsko porijeklo. Od 10 porodica grupe ''Rosidae'', 8 ih formira su čvoriće:
* ''[[Aktinomicete]]'': ([[Betulaceae]], [[Casuarinaceae]], [[Coriariaceae]], [[Datiscaceae]], [[Elaeagnaceae]], [ [Myricaceae]], [[Rhamnaceae]] i [[Rosaceae]]), a preostale porodice , *[[Ulmaceae]] i Fabaceae čvoriće formiraju u rizobijima.<ref name="Stevens 2001" /><ref name="Watson" /><ref name="Looret">Lloret, L. & Martínez-Romero, E. 2005. Evolución y filogenia de ' 'Rhizobium''. Vol. 47, No. 1-2 pp. 43 – 60. [http://www.medigraphic.com/espanol/e-htms/e-lamicro/e-mi2005/e-mi05-1_2/em-mi05-1_2f.htm]</ref><ref name="Sprent">Sprent, J. I. 2001. Nodulation in legumes. Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref>
Rizobiji i njihovi domaćini moraju biti u stanju da prepoznaju jedni druge za početak formiranja nodula. Rhizobji su specifični za određene vrste domaćina, iako jedna vrsta rizobija često može inficirati više od jedne vrste domaćina. To znači da je jedna biljne vrste može biti zaražena putem više od jedne vrste [[bakterija]]. Naprimjer, čvorići u ''[[Acacia senegal]]'' mogu sadržavati sedam vrsta rizobija koji pripadaju u tri različita roda. Najistaknutije karakteristike koje omogućuju formiranje rizobija treba razlikovati odvojeno sa brzinom njihovog rasta i vrste korijenskog nodula koji su u dodiru sa svojim domaćinom. Čvorići se mogu svrstati kao
*'''neodređeni''',
*'''cilindrični''' i često
*'''razgranati''', i
*'''određeni – sferni''' sa istaknutim [[lenticela]]ma.
'Neodređeni čvorići su karakteristične za mahunarke iz Sjeverne Amerike, dok se određena nodula se obično nalaze kod vrsta tropske ili suptropske [[klima|klime]].<ref name="Sprent" />
Formiranje nodula je uobičajeno u cijeloj grupi mahunarki, što je utvrđeno u većini njihovih pripadnika koji udružuju sa rhizobjima, što zauzvrat čine ekskluzivnu simbiozu s mahunarkama (s izuzetkom ''Parasponi '', jedinog od 18 rodova ''Ulmaceae'' ([[joha|johinih]]) rodova je sposobno da formira nodule). Stvaranje čvorića je prisutno u svim potporodicama mahunarki, iako je manje uobičajeno kod ''Caesalpinioideae''-a. Sve vrste koje ih formiraju u potfamiliji ''Papilionoideae'' imaju:
*'''neodređene''' (sa [[meristema]]om),
*'''određene''' (bez meristema) i
*'''tip uključen u''' '''''Aeschynomene'''''. Za zadnje dva se smatra da su najmoderniji i specijalizirani tipovi nodula jer su prisutni samo u nekim linijama potporodice ''Papilionoideae''. Iako je stvaranje čvorića uobičajeno u dvije [[Monofiletska evolucija | monofiletske]] potporodice: ''Papilionoineae'' i ''Mimosoineae'' one sadrže i vrste koje ne formiraju nodule. Prisustvo ili odsustvo formiranja nodula kod vrsta unutar tri pod-porodice ukazuje na to da se formiranje čvorića pojavilo nekoliko puta tokom evolucije mahunarki i da je ova sposobnost izgubljena u nekim lozama. Npr, u okviru roda ''Robimia'' ([[baagrem]]i), člana porodice ''Mimosoideae'', ''A. pentagona'' ne stva nodule. Dok ih druge vrste istog roda stvaraju, kao npr. ''Acacia senegal'', koja formira i sporo i brzo rastuće rizoijske čvorove.
== Evolucija==
Red ''Fabales'' sadrži oko 7,3% od eudikotiledonih vrsta, a najveći dio ove raznolikosti je u samo jednoj od četiri porodice: ''Fabaceae''. Ova grana ([[kladus]]) uključuje i porodice ''[[Polygalaceae]]'', ''[[Solanaceae]]'' i [[Liliaceae]], čiji korijeni datiraju od prije 94-89 miliona godina, iako je počeo diversifikaciju prije nekih 79-74 miliona godina. Dakle, mahunarke su raznolike od ranog tercijara, kada su postale sveprisutan dio modernih Zemljinih [[biote (ekologija) | biota]]., zajedno sa mnogim drugim porodicama koje pripadaju cvjetnicama.<ref name="Lewis" /><ref name="Herendeen92">Herendeen, P. S., W. L. Crepet, and D. L. Dilcher. 1992. The fossil history of the Leguminosae: phylogenetic and biogeographic implications. Pages 303 – 316 in Advances in Legume Systematics, part 4, the fossil record (P. S. Herendeen and D .L. Dilcher, eds). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref>
Mahunarke su ostavile brojne i raznovrsne [[fosil]]ne tragove, posebno iz perioda [[tercijar]]a. Fosili cvjetova, plodova, [[list]]ova, [[stano|drveća]] i [[polen]]a iz ovog perioda su pronađeni na brojnim lokacijama.<ref>{{cite journal|last1=Crepet|first1=W. L.|last2=Taylor|first2=D. W.|title=The Diversification of the Leguminosae: First Fossil Evidence of the Mimosoideae and Papilionoideae|journal=Science|volume=228|issue=4703|year=1985|pages=1087–1089|issn=0036-8075|doi=10.1126/science.228.4703.1087}}</ref><ref name="Crepet86">{{cite journal|authors=Crepet, W. L., and D. W. Taylor|year=1986|title= Primitive mimosoid flowers from the Palaeocene-Eocene and their systematic and evolutionary implications.|journal= American J. Botany |volume=73|pages=548-563|jstor=2444261}}</ref><ref name="Crepet92">Crepet, W. L., and P. S. Herendeen. 1992. Papilionoid flowers from the early Eocene of south eastern North America. Pages 43–55 in Advances in Legume Systematics, part 4, the fossil record (P. S. Herendeen and D. L. Dilcher, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref name=autogenerated2>Herendeen, P. S. 1992. The fossil history of Leguminosae from the Eocene of south eastern North America. Pages 85-160 in Advances in Legume Systematics, part 4, the fossil record (Herendeen, P. S., and D. L. Dilcher, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref name="Herendeen01">Herendeen, P. S. 2001. The fossil record of the Leguminosae: recent advances. In Legumes Down Under: the Fourth International Legume conference, Abstracts, 34–35. Australian National University, Canberra, Australia.</ref>
Najraniji fosili koje se mogu definitivno odrediti kao mahunarke, pojavluju se u slojevima koji potiču iz kasnog [[paleocen]]a, prije oko 56 miliona godina. Predstavnici tri potporodice tradicijski prepoznate da su članovi mahunarki – ''Cesalpinioideae'', ''Papilionoideae'' i ''Mimosoideae'' – kao članovi velike grane, kao što su na genistoidi – pronađeni su u periodima koji selijede malo kasnije, počevši od prije 55-50 miliona godina. U stvari, pronađen je veliki broj fosilnih pripadnika taksona koji predstavljaju glavnu lohzu mahunarki, koje datiraju iz srednjeg do kasnog [[eocen]]a, što ukazuje na to da je većina modernih predstavnika grupe ''Fabaceae'' bila već prisutna i da je do široke diversifikacije došlo u tom periodu. Stoga, je zaklhučeno da su ''Fabaceae'' počeli diverzifikaciju prije oko 60 miliona godina, a najvažnije grane su se odvojile prije nekih 50 miliona godina.
Pojava glavnih grana ''Cesalpinioideae'' klade se procijenjuje na između 56 i 34 miliona godina, a bazna grupa ''Mimosoideae''-a 44 ± 2,6 miliona godina.
Podjela između ''Mimosoideae'' i ''Faboideae'' je datirana na prije između 59 i 34 miliona godina, a ishodišna grupa ''Faboideae'' na prije 58,6 ± 0,2 miliona godina. Moguće je da se tada dogodila i divergencija nekih grupa unutar ''Faboideae'', iako je unutar svakog roda bila relativno novijeg datuma.. Na primjer, '' [[Astragalus]]'' je odvojen od ''[[Oxytropis]]''-a prije nekih 16-12 miliona godina. Osim toga, razdvajanje [[aneuploidija | aneuploidnih]] vrsta roda ''Neoastragalus '' počelaje prije 4 miliona godina. ''[[Inga]]''- još jedan rod iz grupe ''Papilionoideae'', sa oko 350 vrsta, izgleda da se odvojio dva posljednja dva miliona godina.<ref name=autogenerated3>Herendeen, P. S., and S. Wing. 2001. Papilionoid legume fruits and leaves from the Palaeocene of north western Wyoming. Botany 2001 Abstracts, published by Botanical Society of America (http://www.botany2001.org/).</ref><ref name="Wing">Wing, S. L., F. Herrera, and C. Jaramillo. 2004. A Palaeocene flora from the Cerrajón Formation, Guajíra Peninsula, north eastern Colombia. Pages 146-147 in VII International Organization of Paleobotany Conference Abstracts (21–26 March). Museo Egidio Feruglio, Trelew, Argentina.</ref> Representatives of the 3 sub-families traditionally recognised as being members of the Leguminosae – Cesalpinioideae, Papilionoideae and Mimosoideae — as well as members of the large clades within these sub-families – such as the genistoides – have been found in periods a little later, starting between 55 to 50 million years ago.<ref name="Herendeen92" /> In fact, a wide variety of taxa representing the main Leguminosae lineages have been found in the fossil record dating from the middle to the late [[Eocene]], suggesting that the majority of the modern fabaceae groups were already present and that a broad diversification occurred during this period.<ref name="Herendeen92" /><ref name="Bruneau2008b">Bruneau, A., Lewis, G. P., Herendeen, P. S., Schrire, B., & Mercure, M. 2008b. Biogeographic patterns in early-diverging clades of the Leguminosae. Pp. 98-99, in Botany 2008. Botany without Borders. [Botanical Society of America, Abstracts.]</ref><ref name="Bruneau2008a">{{cite journal | author=Bruneau, A., Mercure, M., Lewis, G. P., y Herendeen, P. S. |year=2008 |title=Phylogenetic patterns and diversification in the caesalpinioid legumes |journal=Canadian Journal of Botany | volume=86 |issue=7 |pages=697–718 |doi=10.1139/B08-058}}</ref><ref name=autogenerated1>{{cite journal | author=Lavin, M., Herendeen, P. S., y Wojciechowski, M. F. |year=2005 |title=Evolutionary Rates Analysis of Leguminosae Implicates a Rapid Diversification of Lineages during the Tertiary |journal=Systematic Biology |volume=54 |issue=4 |pages=575–594 |url=http://sysbio.oxfordjournals.org/cgi/content/full/54/4/575.</ref><ref name="Wikström">Wikström, N. ''et ál''. (2001), Savolainen, V., & Chase, M. W. 2001. Evolution of the angiosperms: Calibrating the family tree. Proc. Roy. Soc. London B, 268: 2211–2220.</ref><ref name="Wojciechowski03">Wojciechowski, M. F. 2003. Reconstructing the phylogeny of legumes (Leguminosae): An early 21st century perspective. Pp. 5-35, in Klitgaard, B. B. & Bruneau, A. (eds), Advances in Legume Systematics, Part 10, Higher Level Systematics. Royal Botanic Gardens, Kew.</ref><ref name="Wojciechowski04">Wojciechowski, M. F. 2004. ''Astragalus'' (Fabaceae): A molecular phylogenetic perspective. Brittonia 57: 382-396.</ref><ref name="Wojciechowski93">Wojciechowski, M. F. Sanderson, M. J., Baldwin, B. G., & Donoghue, M. J. 1993. Monophyly of aneuploid ''Astragalus'': Evidence from nuclear ribosomal DNA internal transcribed spacer sequences. American J. Bot. 80: 711-722.</ref><ref name="Wojciechowski06">Wojciechowski, Martin F., Johanna Mahn, and Bruce Jones. 2006. Fabaceae. legumes. Version 14 June 2006. [http://tolweb.org/Fabaceae/21093/2006.06.14 The Tree of Life Web Project], http://tolweb.org/</ref>
Na onovu [[filogenetika|filogenetičkih]] dokaza, sugerirano je da su mahunjače izvorno evoluirale u suhim ili polusuhim regijama duž obala okeana [[Tetis]]a, tokom [[palaeogen]]a. <ref name="Schrire2">{{cite book | last1 = Schrire | first1 = B. D. | last2 = Lewis | first2 = G. P. | last3 = Lavin | first3 = M. | editor1-first = G | editor1-last = Lewis | editor2-first = G. | editor2-last = Schrire | editor3-first = B. | editor3-last = Mackinder | editor4-first = M. | editor4-last = Lock |displayeditors=4 | title = Legumes of the world | url = http://www.kewbooks.com/asps/ShowDetails.asp?id=506 | year = 2005 | publisher = Royal Botanic Gardens | location = Kew, England | isbn = 1-900347-80-6 | pages = 21–54 | chapter = Biogeography of the Leguminosae}}</ref><ref name="Schrire1">{{cite book | last1 = Schrire | first1 = B. D. | last2 = Lavin | first2 = M. | last3 = Lewis | first3 = G. P. | editor1-first = I | editor1-last = Friis | editor2-first = H. | editor2-last = Balslev | title = Plant diversity and complexity patterns: local, regional and global dimensions | series = Biologiske Skrifter | volume = 55 | year = 2005 | publisher = Special-Trykkeriet Viborg A/S | location = Viborg, Denmark | isbn = 87-7304-304-4 | pages = 375–422 | chapter = Global distribution patterns of the Leguminosae: insights from recent phylogenies}}</ref> Međutim, drugi zaključuju da se [[Afrika]] (ili čak [[Amerik|Amerike]]) još ne mogu isključiti kao mjesto porijekla ove porodice.<ref>{{cite journal |doi=10.1111/j.1095-8339.2010.01044.x |title=Detarieae ''sensu lato'' (Fabaceae) from the Late Oligocene (27.23 Ma) Guang River flora of north-western Ethiopia |year=2010 |last1=Pan |first1=Aaron D. |last2=Jacobs |first2=Bonnie F. |last3=Herendeen |first3=Patrick S. |journal=Botanical Journal of the Linnean Society |volume=163 |pages=44}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1104/pp.102.018150 |title=The Rest of the Iceberg. Legume Diversity and Evolution in a Phylogenetic Context |year=2003 |last1=Doyle |first1=J. J. |journal=Plant Physiology |volume=131 |issue=3 |pages=900–10 |pmid=12644643 |last2=Luckow |first2=MA |pmc=1540290}}</ref>
Implicirano je nekoliko različitih puteva koji su upleteni kao donori dupliranih [[gen]]a, potrebnih za nodulaciju. Glavni su geni povezani sa arbusnoidnom [[mikoriza|mikorizom]], geni formiranja [[polen]]ove cijevi i geni [[hemoglobin]]a. Pokazalo se da je jedan od glavnih gena zajednički za put arbuskularne mikorize i nodulacijskog puta ''SYMRK'', koji je uključen u prepoznavanje [[biljka]] – [[bakterija]], rast polenove cijev, koji je sličan razvoju infekcijske polarne niti, što liči na pojavu kada polenova cijev raste prema [[ovula]]ma. Oba puta uključuju istu vrstu [[enzim]]a, pektin-reducirajuće ćelijske zidove. Enzimi su potrebni kako bi se reducirao [[dušik]]; [[nitrogenaza|nitrogenaze ]], zahtijevaju znatan unos [[ATP]], ali u isto vrijeme su osjetljive na slobodni [[kisik]]. Da bi ispunila uvjeti iz ovoe paradoksne situacije, biljke ispoljavaju tip hemoglobina koji se zove [[leghemoglobin]] za koga se vjeruje da se angažira nakon dupliranja događaja. Za ova tri [[genetika|genetičkia]] puta se smatra da su dio događanja u dupliranju gena koji se angažiraju za proces nodulacije .<ref>{{cite journal |doi=10.1371/journal.pbio.0060068 |title=Functional Adaptation of a Plant Receptor- Kinase Paved the Way for the Evolution of Intracellular Root Symbioses with Bacteria |year=2008 |last1=Markmann |first1=Katharina |last2=Giczey |first2=Gábor |last3=Parniske |first3=Martin |journal=PLoS Biology |volume=6 |issue=3 |pages=e68 |pmid=18318603 |pmc=2270324}}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1111/j.1365-313X.2004.02155.x |title=From pollen tubes to infection threads: Recruitment of Medicago floral pectic genes for symbiosis |year=2004 |last1=Rodríguez-Llorente |first1=Ignacio D. |last2=Pérez-Hormaeche |first2=Javier |last3=Mounadi |first3=Kaoutar El |last4=Dary |first4=Mohammed |last5=Caviedes |first5=Miguel A. |last6=Cosson |first6=Viviane |last7=Kondorosi |first7=Adam |last8=Ratet |first8=Pascal |last9=Palomares |first9=Antonio J. |journal=The Plant Journal |volume=39 |issue=4 |pages=587–98 |pmid=15272876 }}</ref><ref>{{cite journal |doi=10.1016/j.cub.2005.03.007 |title=Legume Haemoglobins: Symbiotic Nitrogen Fixation Needs Bloody Nodules |year=2005 |last1=Downie |first1=J. Allan |journal=Current Biology |volume=15 |issue=6 |pages=R196–8 |pmid=15797009}}</ref>
== Flogenija==
[[Filogeneza]] mahunarki je bila predmet mnogih studija, više istraživačkih grupe iz cijelog svijeta. Ova istraživanja su koristila [[morfologija|morfološke osobenosti]], [[DNK]] podatke (u [[hloroplast]]nim [[intron]]ima '' trnL '', hloroplastnim [[gen]]ima '' rbcL '' i '' matK '' ili [[ribosom]]ne odstojnike (''ITS'') i [[Kladistika | kladističke analiza]], kako bi istražili odnosi između različitih loza porodice. Studije su potvrdile da su standarnne potporodice ''Mimosoideae'' i ''Papilionoideae'' [[Monofiletska evolucija| monofiletske]], ali obje su ugnežđene unutar parafiletičnih podvrsta ''Caesalpinioideae''. Svi različiti pristupi dali su slične rezultate u pogledu odnosa između glavnih grana porodice, kao što je prikazano na [[kladogram]]u ispod.<ref name="Stevens 2001" /><ref name="Käss">Käss, E., and M. Wink. 1996. Molecular evolution of the Leguminosae: phylogeny of the three subfamilies based on rbcL sequences. Biochemical Systematics and Evolution 24: 365-378.</ref><ref name="Käss2">Käss, E., and M. Wink. 1997. Phylogenetic relationships in the Papilionoideae (Family Leguminosae) based on nucleotide sequences of cpDNA (rbcL) and ncDNA (ITS1 and 2). ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 8:65-88.</ref><ref name="Doyle">Doyle, J.J., J.L. Doyle, J.A. Ballenger, E.E. Dickson, T. Kajita, and H. Ohashi. 1997. A phylogeny of the chloroplast gene rbcL in the Leguminosae: taxonomic correlations and insights into the evolution of nodulation. American J. Botany 84: 541-554.</ref><ref name="Lavin">Lavin, M., J. J. Doyle, and J. D. Palmer. 1990. Evolutionary significance of the loss of the chloroplast--DNA inverted repeat in the Leguminosae subfamily Papilionoideae. ''Evolution'' 44: 390-402.</ref><ref name="Sanderson">Sanderson, M. J., and M. F. Wojciechowski. 1996. Diversification rates in a temperate legume clade: are there "so many species" of ''Astragalus'' (Fabaceae)? American J. Botany 83: 1488–1502.</ref><ref name="Chappill">Chappill, J. A. 1995. Cladistic analysis of the Leguminosae: the development of an explicit hypothesis. Pages 1-10 in Advances in Legume Systematics, part 7, phylogeny (M. D. Crisp and J. J. Doyle, eds.). Royal Botanic Gardens, Kew, UK.</ref><ref>{{cite journal |author=Bruneau A, Mercure M, Lewis GP, Herendeen PS. |year=2008 |title=Phylogenetic patterns and diversification in the caesalpinioid legumes |journal=Botany |volume=86 |issue=7 |pages=697–718 |doi=10.1139/B08-058 }}</ref>
{{Clade
|label1=[[Fabales]]
|1={{clade
|1=[[Polygalaceae]]
|2=[[Surianaceae]]
|3={{clade
|1=[[Quillajaceae]]
|label2='''Fabaceae'''
|2={{clade
|1=''[[Duparquetia]]''*
|2={{clade
|1={{clade
|1=[[Cercideae]] [[kladus|grana]]*
|2={{clade
|1=neimenovana [[kladus|grana]] (''[[Barnebydendron]]'', ''[[Goniorrachis]]'')*
|2=neimenovana grana (''[[Schotia]]'')*
|label3=resin-producirajuće [[Detarieae]] grana
|3={{clade
|1=''[[Prioria]]'' grana*
|2={{clade
|1=neimenovana [[kladus|grana]]
(''[[Brandzeia]]'', ''[[Daniella]]'')*
|2=[[Detarieae]] ''sensu stricto'' grana*
}}
}}
|4=[[Detarieae#Subgrupa 2 (59 rodova)|Amherstieae]] grana*
}}
}}
|2={{clade
|1=[[Caesalpinioideae#Subtribus Dialiinae|Dialiinae]] grana*
|2={{clade
|1={{clade
|1=''[[Umtiza]]'' grana*
|2={{clade
|1={{clade
|1=''[[Caesalpinia]]'' grana*
|2=''[[Cassia]]'' [[kladus|grana]]*
}}
|2={{clade
|1={{clade
|1=''[[Dimorphandra]]'' grana A*
|2={{clade
|1=''[[Tachigali]]'' grana*
|2=''[[Peltophorum]]'' grana*
}}
}}
|2={{clade
|1=''[[Dimorphandra]]'' grupa B*
|2={{clade
|1=''[[Dimorphandra]]'' grupa B*
|2=<u>[[Mimosoideae]]</u>
}}
}}
}}
}}
}}
|2=<u>[[Faboideae]]</u>
}}
}}
}}
}}
}}
}}
}}
Zvjezdica (*) pokazuje [[kladus]]a koji tradicijski označavaju ''[[Caesalpinioideae]]''.
== Taksonomija ==
Prema većini taksonomskih sistema, ''Fabaceae'' su svrstane u red ''[[Fabales]]'', uključujući i [[APG III sistem]]. U porodicu su uključene tri potporodice:
*'''''[[Mimosoideae]]''''': 80 rodova i 3.200 vrsta. Uglavnom tropska i toplia područja dviju [[SAD|Amerika]] i [[Azija|Azije]] i
**''[[Robinia]]'' ([[Bagrem]]i)
**''[[Mimosa]]''.
*'''''[[Caesalpinioideae]]''''': 170 rodova i 2.000 kosmopolitskih vrsta:
**'' [[Caesalpinia]]'',
**'' [[Senna]]'',
** ''[[Bauhinia]]'',
**''[[Amherstia]]''.
*'''''[[Faboideae]] (Papilionoideae)''''': <ref> Napomena: Potporodično ime ''Papilionoideae'' za ''Faboideae'' je odobrio [[ICZN|Međunarodnoi kodeks nomenklature za alge, gljive, i biljke]], član 19.8</ref>470 rodova i 14.000 kosmopolitskih vrsta:
**''[[Lupinus]]''
**[[Astragalus]]''.
Ove tri potfamilija su alternativno tretirani na nivou porodice, kao u [[Cronquist sistem | Cronquist]] i [[Dahlgren sistem | Dahlgren]] sistemima. Međutim, ovaj izbor nije podržan krajem 20. i početkom dokaza 21. stoljeća, dokazujući da ''Caesalpinioideae'' mogu biti [[Parapatrična specijacija| parafiletski]], a ''Fabaceae'' u širem smislu [[Monofiletska evolucija | monofiletski]]. Dok su ''Mimosoideae'' i ''Faboideae'' u velikoj mjeri monofiletski, čini se da su ''Caesalpinioideae'' imale parafiletsku evoluciju. Osim toga, postoji veliki broj rodova čije smještanja u ''Caesalpinioideae'' nije uvijek dogovoreno (npr. ''[[Dimorphandra]]'',<ref name="tolweb">{{cite web | url = http://tolweb.org/Fabaceae/21093/2006.06.14 | title = Fabaceae | author = Martin F. Wojciechowski, Johanna Mahn, and Bruce Jones | year = 2006 | work = The Tree of Life Web Project }}</ref>) a [[tribus]] ''[[Cercideae]]'' je vjerovatno [[sestrinske vrste|sestrinski]] za ostatak porodice.
==Dodatne slike==
<gallery>
Datoteka:MG 7005.jpg|''[[Acacia baileyana]]'' ([[Bagrem]])
Datoteka:Starr 050419-0368 Alysicarpus vaginalis.jpg|Elementi (režnjevi) ''[[Alysicarpus]] vaginalis''
Datoteka:CalliandraEmarginata.JPG|''[[Calliandra]] emarginata''
Datoteka:Desmodium gangeticum W2 IMG 2776.jpg|''[[Desmodium gangeticum]]''
Datoteka:Sickle Bush (Dichrostachys cinerea) in Hyderabad, AP W2 IMG 9903.jpg|''[[Dichrostachys cinerea]]'' Srpasti grm
Datoteka:Indigofera-gerardiana.JPG|''[[Indigofera gerardiana]]''
Datoteka:Lathyrus odoratus 5 ies.jpg|Tendrils of ''[[Lathyrus odoratus]]'' (Slatki [[grašak]])
Datoteka:Arboreusinfl.jpg|Ocvijeće ''[[Lupinus arboreus]]'' (Žuta žbunasta [[leća]])
Datoteka:Blauwschokker Kapucijner rijserwt Pisum sativum.jpg|''[[Pisum sativum]]'' ([[grašak]])
Datoteka:Smithia conferta W IMG 2191.jpg|''[[Smithia conferta]]''
Datoteka:Trifolium repens in Kullu distt W IMG 6655.jpg| ''[[Trifolium repens]]'' u [[Kullu]] Distriktu [[Himachal Pradesh]], [[Indija]].
Datoteka:Vicia cassubica W.jpg|''[[Kashubian vetch]]'' – [[Kashubia]]
Datoteka:Zornia gibbosa W IMG 1666.jpg|''[[Zornia gibbosa]]''
</gallery>
==Također pogledajte==
*[[Biljke]]
*[[Grah]]
== Reference==
{{refspisak|2}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons category|Fabaceae}}
* [http://www.theplantlist.org/browse/A/Leguminosae/ Leguminosae] at [http://www.theplantlist.org/ ''The Plant List'']
* [http://delta-intkey.com/angio/www/legumino.htm Leguminosae] at [http://delta-intkey.com/angio/ ''The Families of Flowering Plants (DELTA)'']
* [http://eol.org/pages/4277/overview Fabaceae] at the [http://eol.org/ ''Encyclopedia of Life'']
* [http://www.mobot.org/mobot/research/APweb/orders/fabalesweb.htm#Fabaceae Fabaceae] at the [http://www.mobot.org/mobot/research/APweb/welcome.html ''Angiosperm Phylogeny Website'']
* [http://tolweb.org/Fabaceae/21093 Fabaceae] at the [http://tolweb.org/tree/ ''Tree of Life Web Project'']
* [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=10335 Fabaceae] at the online [http://www.efloras.org/flora_page.aspx?flora_id=2 ''Flora of China'']
* [http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/?flora_search=Taxon&action=genus&fam=Fabaceae Fabaceae] at the online [http://greif.uni-greifswald.de/floragreif/ ''Guide to the Flora of Mongolia'']
* [http://www.zimbabweflora.co.zw/speciesdata/index.php#F Fabaceae] at the online [http://www.zimbabweflora.co.zw/index.php ''Flora of Zimbabwe'']
* [http://florabase.dec.wa.gov.au/browse/family/34857 Fabaceae] at the online [http://florabase.dec.wa.gov.au/ ''Flora of Western Australia'']
* [http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/Taxon.aspx?id=_94fac132-e8a1-4f96-ae6f-58fa160b8601&fileName=Flora%201.xml Fabaceae] at the online [http://floraseries.landcareresearch.co.nz/pages/index.aspx ''Flora of New Zealand'']
* [http://www.ildis.org/Leguminosae/ Leguminosae] at the [http://www.ildis.org/ ''International Legume Database & Information Service (ILDIS)'']
* [http://www.legumes-online.net/ World Legume Species Checklist] at [http://www.legumes-online.net/ '' Legumes Online'']
* [http://flowersinisrael.com/FamFabaceae.html Fabaceae] at [http://flowersinisrael.com/ ''Flowers in Israel'']
* [http://www.leguminosas.es/ Asociación Española de las Leguminosas (AEL)]. [[Kategorija:Mahunarke| ]]
[[Kategorija:Metabolizam dušika]]
[[Kategorija:Pojavljivanje u paleocenu]]
[[Kategorija:Poboljšivači tla]]
| |||