Pasijonka

Pasijonka (lat. Passiflora caerulea) je biljka puzavica koja potiče iz južnog Brazila i Argentine, gdje je poznata pod imenom Pasionaria ili Mburucuyá

Pasijonka
Plod Passiflora caerulea
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Red	Malpighiales
Porodica	Passifloraceae
Rod	Passiflora
Vrste
Passiflora caerulea - pasijonka

Karakteristike

Odrvenjela loza može narasti od 15–20 m, opire se o drveće. Listovi su naizmjenični, petoprsti poput palme 10–18 cm dugi i široki. Cvijet je kompleksan, oko 10 cm u promjeru, sa pet latica, bjeličaste boje. Plod je ovalan, narandžasto-žute boje 6 cm dug i 4 cm u promjeru, sadrži mnogobrojne sjemenke slične naru.

Upotreba

Kultivirana je širom svijeta. Rijetko se jede svježa. Spravlja se čaj od njenih cvjetova, te navodno ima svojstva ublažavanja stresa i nervoze. Međutim, u lišću ima cijanogenetskih glikozida, te su oni otrovni.

Hemijski sastav

100 g ploda pasijonke sadrži:
kcal	kJ	voda (g)	masnoće (g)	kalij (mg)	kalcijum (mg)	magnezijum (mg)	Vitamin C (mg)
51	213	85,62	0,05	278	4	17	29,8

Reference

• 
  Cvijet
• 
  Cvijetni pupoljak
• 
  Pasijonka, narasla uz zid
• 
  Plod

Nedovršeni članak Pasijonka koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.