Parafovea ili parafoveinski pojas je područje na mrežnjači koje okružuje fovea centralis i dio je žute mrlje (macula lutea).[1] Okružena je perifoveom.

Parafovea
Fotografija mrežnjače ljudskog oka, sa dijagramima koji prekrivaju položaje i veličine žute mrlje, foveje i optičkog diska
(Parafovea je označena u drugom pojasu oko centra.)
Detalji
LokacijaOkoMrežnjača
Anatomska terminologija

Učinak na čitanje uredi

Tokom čitanja, informacije unutar 1° (približno 6–8 znakova) od tačke fiksacije obrađuju se u foveinom vidu, dok informacije do vidnog ugla od 6° imaju koristi od parafoveinog pregleda.[2] Studije su pokazale da ljudi mogu razlikovati slova riječi u fovei i blizu parafoveje (njen dio koji je najbliži fovei), ali ne i na vanjskim rubovima parafoveje.[3] U jezicima koji čitaju slijeva nadesno, riječ koja se nalazi desno od fiksirane riječi poznata je kao parafoveina riječ.[3] Informacije u parafovei mogu komunicirati s informacijama u fovei.[4] Prednost parafoveinog pregleda posreduje se i time koliko je riječ u parafoveji česta, s rjeđim riječima koje pružaju manje smanjeno trajanje fiksacije, kada dosegnu foveinu fiksaciju.[5] As the clarity of information in the parafovea is not as great as in the fovea, the SWIFT model of eye movements in reading, while allowing for parallel processing, accounts for this difference by assigning the parafoveal less processing power the further away it is from the foveal fixation.[2]

Učinak na percepciju scene uredi

Informacije u parafoveji mogu uticati na obradu scene. U zadacima kategorizacije prirodnih scena, informacije iz parafoveje mogu se koristiti za utvrđivanje suštine scene dovoljno dobro za kategorizaciju, mada sa smanjenom osjetljivošću i brzinom u odnosu na fovein vid.[6] Uticaj parafoveinog pregleda pronađen je i za emocijske scene predstavljene u parafoveji, s tim što ljudi vjerovatnije preusmjeravaju svoju tačku fiksacije na emocijske podražaje, nego na neutralne, kada su obje opcije predstavljene preko parafoveje.[7]

Dodatne slike uredi

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Myron Yanoff; Jay S. Duker (6 November 2013). Ophthalmology: Expert Consult: Online and Print. Elsevier Health Sciences. str. 421. ISBN 978-1-4557-5001-6.
  2. ^ a b Engbert, Ralf; Longtin, André; Kliegl, Reinhold (2002). "A dynamical model of saccade generation in reading based on spatially distributed lexical processing". Vision Research. 42 (5): 621–636. doi:10.1016/s0042-6989(01)00301-7. PMID 11853779.
  3. ^ a b Matthew J. Traxler (14 October 2011). Introduction to Psycholinguistics: Understanding Language Science. John Wiley & Sons. str. 1. ISBN 978-1-4443-4457-8.
  4. ^ Kennedy, A. (2000). "Parafoveal processing in word recognition". The Quarterly Journal of Experimental Psychology. 53 (A): 429–455. doi:10.1080/027249800390556.
  5. ^ Inhoff, Albrecht Werner; Rayner, Keith (1986). "Parafoveal word processing during eye fixations in reading: Effects of word frequency". Perception & Psychophysics. 40 (6): 431–439. doi:10.3758/bf03208203.
  6. ^ Thibaut, Miguel; Tran, Thi Ha Chau; Szaffarczyk, Sebastien; Boucart, Muriel (2014). "The contribution of central and peripheral vision in scene categorization: A study on people with central vision loss". Vision Research. 98: 46–53. doi:10.1016/j.visres.2014.03.004. PMID 24657253.
  7. ^ Calvo, Manuel G.; Lang, Peter J. (2005). "Parafoveal Semantic Processing of Emotional Visual Scenes". Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance. 31 (3): 502–519. doi:10.1037/0096-1523.31.3.502. PMID 15982128.

Vanjski linkovi uredi