Ornitofilija je posebni oblik zoofilije u kojoj su ptice vektori za oprašivanje cvjetova. Ova koevolucijska povezanost slična je entomofiliji (oprašivanje insektima) i posebno je razvijena u nekim dijelovima svijeta, posebno u tropima i nekim otočnim lancima.[1]

Kolibri Archilochus colubris se hrani na cvasti Monarda didyma

Ova asocijacija ima brojne i karakteristične prilagodbe u biljkama, tvoreći cvjetni sindrom. Biljke koje sudjeluju u ornitofiliji imaju raznobojne cvjetove, često crvene, s dugim cevastim strukturama koje sadrže prilično nektara, a žigovi tučka i prašnici imaju orijentaciju koja osigurava kontakt sa oprašivačem. Ptice su obično nektarívorni stručnjaci; hrapavim jezicima, i sposobnim da lebde u zraku ili svjetlosti ili da da stoja na cvjetnim strukturama.

Prilagodbe biljaka

uredi
 
Cvjetovi roda Butea omogućavaju pticama da stanu na njihove peteljke.[2][3]

Oprašivanje pticama smatra se skupom strategijom za biljke i to tek kad postoje posebne koristi za biljku,[4] poput visoko planinskih ekosistema u kojima postoji nedostatak insekata koji oprašuju ili onih u sušnim regijama ili izoliranim ostrvima.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Alfredo Valido, Yoko L. Dupont and Jens M. Olesen (2004) Bird–flower interactions in the Macaronesian islands. J. Biogeogr. 31:1945–1953 PDF Arhivirano 23. 7. 2010. na Wayback Machine
  2. ^ Cotton, Peter A. (2001) The Behavior and Interactions of Birds Visiting Erythrina fusca Flowers in the Colombian Amazon. Biotropica 33(4):662-669
  3. ^ Tandon R, K. R. Shivanna & HY Mohan Ram (2003) Reproductive Biology of Butea monosperma (Fabaceae). Ann. Bot. 92:715-723 doi:10.1093/aob/mcg193
  4. ^ Stiles, Gary F. (1978) Ecological and Evolutionary Implications of Bird Pollination. American Zoologist 18(4):715-727; doi:10.1093/icb/18.4.715

Vanjski linkovi

uredi