OF-40

OF-40 bio je italijanski glavni borbeni tenk iz Hladnog rata koji je bio zajednički rad kompanija OTO Melara i Fiata namijenjen za izvoz. Jedini kupac i korisnik tenka su bili UAE koji su ga uveli u upotrebu 1981. godine. Početne radove na tenku započela je OTO Melara 1977. godine, a prvi prototip je bio gotov 1980. godine.

OF-40
Svojstva
Posada	4
Dužina	9.22 m
Širina	3.51 m
Visina	2.76 m
Težina	45.5 t
Oklop i naoružanje
Oklop	kompozitni
Osnovno naoružanje	105 mm užljebljeni top
Sekundarno naoružanje	2x 7.62 mm mitraljez
Pokretljivost
Pogon	MTU MB 838 Ca M500 V-10 819 KS (610 kW)
Suspenzija	torzijski ovjes
Brzina na cesti	60 km/h
Snaga/težina	18,2 KS/t
Domet	600 km

Opis tenka

Karakteristično za OF-40 je to da je veoma sličan njemačkom Leopard 1 sa varenom kupolom (Leopard 1A3 i 1A4) što nije bila slučajnost jer je kompanija Oto Melara proizvodila Leopard 1 pod licencom, kasnije je surađivala sa njemačkim firmama na projektu tenka Lion/Leone koji je zapravo bio prilagođena tropikalizovana verzija Leoparda koji bi se prodavao zemljama bliskog istoka. Njemačka strana se povukla iz projekta, a talijani ga nisu mogli prodavati bez njemačke dozvole. Tako su talijani odlučiti proizvesti novi tenk pod nazivom OF-40 koji je zapravo bio daljnji razvoj tenka Leopard/Leone. OF-40 je koristio glavne mehaničke dijelove koji su bili namijenjeni za Leopard 1 kojeg je proizvodila kompanija OTO Melara pod licencom od 1974. godine. Kod OF-40 je primjenjen gotovo isti raspored kao i kod Leoparda 1, naročito u trupu. Motor, prijenos i gusjenice, raspored posade i streljiva su gotovo isti. Vozač je smješten u prednjem desnom dijelu trupa, dok se ABH sistem nalazi sa njegove lijeve strane. Kupola je smještena na srednjem dijelu trupa u kojoj se komadir i nišandžija nalaze sa desne, a punioc topa sa lijeve strane.

Naoružanje

glavno naoružanje tenka predstavlja užljebljeni top kalibra 105 mm dužine 52 kalibra koji je takožer proizveden od strane OTO Melare za potrebe ovog tenka i vrlo je sličan topu M68 (OTO Melara je proizvedila M60 Patton pod licencom), ali je jednostavniji i kompaktniji od topa L7. Top je opremljen toplinskim omotačem, skrivačem plamena, poluatomatskim mehanizmom punjenja, a stabiliziran je u svojoj vertikalnoj i horizontalnoj osi sa elektohidrauličkim sistemom. Top koristi standardno NATO streljivo uključujući podkalibarska (APDS) (brzina zrna 1470 m/s), visokoeksplozivna protivtenkovska (HEAT) (1170 m/s), trenutno-fugasna zrna (HESH) (730 m/s), ali i zapaljivo streljivo i dimnu zavjesu. Sekundarno naoružanje predstavljaju dva mitraljeza kalibra 7.62 mm od kojih je jedan postavljen koaksijalno, a drugi služi kao protivavionski mitrljez za zaštitu tenka od niskoletećih letjelica.

Tenk je bio opremljen tada savremenim SUP-om kojeg je razvila kompanija Officine Galileo. Komadir tenka je bio opremljen stabilizovanom VS 580-B panoramskom dnevno/noćnom vizijom sa uvećanjem od 8 puta koja je napravljena u saradnji sa francuskom kompanijom SFIM. Vizir je bio montiran u oklopljenoj kupoli s prednje strane komandirovog otvora. Nišandžija je bio opremljen sa 8x C125 teleskopskim nišanom u svrhu ciljanja topom i suspregnutim mitraljezom. Ovaj nišan je bio usklađen sa Selenia VAQ-33 laserskim daljinometrom raspona od 400 do 10.000 metara.

Pokretljivost

OF-40 je pokretao njemački dizelski motor MTU MB 838 Ca M500 snage 610 kW pri 2.200 0/min. MB 838 Ca M500 je četverotaktni, turbo, destecilindarski višegorivni motor. Motor je bio povezan za ZF transmisijom sa 4 brzine za vožnju naprijed i dvije brzine za vožnju unazad. Motr je bio hlađen tečnošću, dodatno optimiziran za rad u sušnim područjima sa automatskim zračnim hlađenjem koji detektuje pregrijavanje motora i aktivira turbinu za njegovo hlađenje. Prostor motora je također bio opremljen sa automatskim sistemo za gašenje požara.

Tenk se pokretao sa 14 kotača (po 7 sa obje strane tenka) koji su bili obloženi gumom. Gusjenice su imale izdržljivost do 2.500 km prijeđemog puta. Tenk je također bio opremljen opremom za forsiranje vodenih prepreka.

Prodaja

Tenk se nudio Tajlandu, demonstriran je bio u Egiptu, lokalna proizvodnja je bila ponuđena Španiji i Grčkoj, na kraju je jedina narudžba došla iz Ujedinjenih arapskih emirata. Prva narudžba od 18 komada je izvršena 1981. godine. Nakon toga slijedila je druga narudžba od još 14 primjeraka i 3 inžinjerska vozila, što je izvršeno 1985. godine. OTO Melara više nije nudila OF-40.

Verzije

OF-40 Mk.2: verzija opremjena poboljšanim OG14LR SUP-om sa dvoosovinskom stabilizacijom topa i poboljšanim senzorima. Poboljšan je sa dnevno/noćnim nišanom sa uvećanjem do 7 puta i 14 puta za nišandžiju i LLLTV kamerom za noćno osmatranje i identifikaciju do 2 km i reprodukciju slike na zaslonima komadira i nišandžije. Također je poboljšan oklop s prednje strane kupole. Svi OF-40 koji su bili u upotrebi UAE su nadograđeni na ovaj standard.

OF-40 ARV: inžinjerska verzija sa 4 člana posade, opremljena dizalicom kapaciteta 18 tona i vitlom kapaciteta 35 tona i buldožerom.

OF-40 SPAAG: iako nikad nije proizvedena, predložena je verzija samohodnog protivavionskog topa ako bi to kupac zatražio.

Ostale verzije

Kasnije je trup OF-40 tenka poslužio kao trup nove samohodne haubice kalibra 155 mm poznate pod nazivom Palmaria. Samohodna haubica je imala znato veći uspjeh u prodaji od tenka, prodano je 210 primjeraka Libiji i 25 Nigeriji. Argentina je kupila kupole ove haubice i postavljala ih na šasije svojih TAM tenkova.

Trupovi Leopard 1 i OF-40 tenka su korišteni su za razvoj projekta samohodnog protivavionskog topa Otomatic.

Korisnici

• UAE - 36 OF-40 Mk.2 i 3 OF-40 ARV. Povučeni iz aktivne upotrebe.