Meranti označava grupu tropskog listopadnog drveća (bjelogorica) iz grupe koja obuhvata različite vrste iz roda Shorea iz porodice Dipterocarpaceae. Razne botaničke vrste se komercijalno svrstavaju u grupe po boji: bijeli meranti (latinski: Shorea assamica) (8 vrsta), žuti meranti (latinski: Shorea gibbosa) (4 vrste), svijetlocrveni meranti (latinski: Shorea smithiana) (10 vrsta) i tamnocrveni meranti (latinski: Shorea argentifolia) i crveni lauan (2 vrste).[1] Sinonimi za meranti su Seraya i Balau.

Furnir merantija

Porijeklo uredi

Drvo merantija raste pretežno u šumama Dipterocarpaceae u Maleziji, Brunejima, Indoneziji[2] i na Filipinima.[1] Trenutno je na tržištu zastupljena roba iz Malezije i Indonezije. Prirodna rasprostranjenost je čitavo područje jugoistočne Azije. Po procjenama međunarodnih ekoloških organizacija, drvo merantija se većim dijelom isporučuje iz ilegalne eksploatacije šuma i iz Indonezije se krijumčari u Maleziju. Zbog toga je njegova upotreba od strane organizacija WWF i Robin Wood kritizirana, ukoliko se porijeklo ne certificira sa pečatom Savjeta Šumarskog udruženja (engleski: Forest Stewardship Council (FSC).[3]

Opis uredi

Stabla merantija dosežu visinu do 45 metara, ali i više. Trupci imaju maksimalni prečnik od 1,5 m i mogu biti do 25 m bez kvrga. Boja drveta varira od crvenkastosmeđe u srčiki, do žute i sivo-svijetlocrvene u ostalom dijelu trupca (bjeljika).[2] Meranti su poteške vrste drveta (0,30-0,53-0,97 g/cm³). Što je svijetliji, to je uglavnom lakši i manje je trajan. Crvene vrste zamjenjuju mahagoni pa ih tako i komercijalno nazivaju (tanguile mahagoni, bataan mahagoni). Uskladištena oblovina jako raspucava. Rezana građa zahtijeva striktno slaganje i zaštitu čeonog premaza.[1]

Osobine uredi

Osobine crvenog merantija[1]
ZM
(apsolutno suho)
ρ0
(g/cm³)
ZM
(standardno suho)
ρ1215
(g/cm³)
ZM
(neodređene vlažnosti)
ρw
(g/cm³)
Nazivna ZM
(standardno suho)
ργ
(g/cm³)
Zapreminsko utezanje
Uv
(%)
Tangencijalno utezanje
Ut
(%)
Radijalno utezanje
Ur
(%)
Longitudinalno utezanje
Ul
(%)
Koeficijent zapreminskog utezanja
k
Savojna čvrstoća
σb
(MPa)
Pritisna čvrstoća
σpm
(MPa)
Zatezna čvrstoća
σw
(MPa)
Smicajna čvrstoća
σs
(MPa)
Čvrstoća cijepanja
σc
(MPa)
Čvrstoća na udarac
Aw
(kJ/m²)
Modul elastičnosti
E
(MPa x 10³)
Tvrdoća po Janki
HJ
(MPa)
Tvrdoća po Brinelu
HB
(MPa)
Trajnost
0,50
0,40-0,63
0,52
0,50-0,68
0,80-0,95 - 14,1 9,7 4,1 0,3 0,47 119
76,5-158
63
52,5-73,5
146
66-222
9,0 - 60 14,5 - 48 mala[a]
  1. ^ Kao mala trajnost smatra se trajnost do 3 godine u nepovoljnim uslovima[1]

Upotreba uredi

Drvo merantija upotrebljava se u proizvodnji furnira, kao i za proizvodnju šperploča i šperovanog drveta, za izradu namještaja, gradnju interijera, te za izradu građevinske stolarije (prozora i vanjskih vrata. Bolji i dekorativniji trupci se koriste za furnir i šperploče, inače se koristi za rezanu građu. Drvo je dobro za tokarenje, rezbarenje i intarziju, jer se lako obrađuje svim alatima.[1]

Vidi takode uredi

Reference uredi

  1. ^ a b c d e f Alija Karahasanović, Nauka o drvetu, Svjetlost, Sarajevo ISBN 86-01-00984-0
  2. ^ a b Meranti na holz.at Arhivirano 11. 8. 2016. na Wayback Machine (de)
  3. ^ "www.wwf.ch". Arhivirano s originala, 8. 9. 2011. Pristupljeno 23. 12. 2016.