Mehmed-beg Minetović
Mehmed-beg Minetović je bio prvi sandžak-beg[2] Bosanskog sandžaka od 1463. do 1464. godine i prije toga sandžak-beg Smederevskog sandžaka.
| Mehmed-beg Minetović | |
|---|---|
| Biografske informacije | |
| Druga imena | Imet-zade Jusuf-beg, Minut-beg, Mehmed-beg Minetoglu, Mehmed-beg Veledi Minet-beg, Mehmed-beg Minetović, Mehmed-beg Minetić, Minetoglu, Minnet-beg-zade Mehmed-beg[1] |
| Smederevski sandžak-beg | |
| Bosanski sandžak-beg | |
| Namjesnikovanje | 1463.[1] |
| Smjenjivanje | 1464.[1] |
Turski hroničari Ašikpašazade i Nešri, koji su svjedoci tog vremena, u svojim su hronikama zapisali da je sultan Mehmed II El-Fatih (vl. 1451-1481), nakon osvajanja Bosanskog kraljevstva 1463. godine, za prvog Bosanskog sandžak-bega postavio Mehmed-bega Minetovića ili Minnetovića, kako ga neki historičari nazivaju. Neki historičari čak tvrde, da je Mehmed-beg Minetović porijeklom od nekadašnje bosanske vlastele, mada o njemu Muvekit u svojoj historiji "Povijest Bosne", navodi da je njegov otac Minnet tatar i da ga je u Bugarskoj sa njegovim plemenom naselio Osmanski sultan Mehmed I (vl. 1413-1421). Po ovom plemenu je dobio ime današnji grad u Bugarskoj Tatar-Pazardžik.
Postavši bosanski sandžak-beg, Mehmed-beg je najprije stolovao u Jajcu, ali je krajem 1463. godine prebacio svoje sjedište u Sarajevo, jer je hrvatsko-ugarska vojska, sa kraljem Matijom Korvinom na čelu, opsjela Jajce i zauzela ga na Božić te godine, uspostavivši Jajačku banovinu.
Kad je postao namjesnikom Bosne, Mehmed-beg je sagradio svoju džamiju na mjestu današnje centralne vakufske uprave u Sarajevu. Mahala, koja je formirana od spomenutih građevina, nazvana je i bilježi se kao Minnet-beg-zade Mehmedova. Ona se prvi put spominje u katastarskom popisu iz 1485., ali je svakako nastala 1463. ili 1464. godine. Mehmed-begova džamija je izgorjela 1697. godine, ali je obnovljena 1782/83. godine od strane bosanskog valije Abdullah-paše i kasnije je ponovo srušena 1890. godine.
Vjerovatno je Mehmed-beg Minetović učestvovao u neuspješnom osmanskom pohodu na Jajce 1464. godine, kako bi taj grad ponovo postao dio Bosanskog sandžaka, ali poslije te godine o njemu se gubi svaki trag. Ne zna se kada je umro, ali se smatra da je umro u Sarajevu, i da je ukopan u velikom mezarju koja razdvaja Ajas-pašinu i Hadži Kemaluddinovu mahalu. 1464. godine Bosanskim sandžak-begom je imenovan Isa-beg Ishaković.[1]