Mars Science Laboratory
Curiosity (bos. znatiželja, Mars Science Laboratory - MSL), NASA-in rover namijenjen istraživanju Marsa. Lansiran 26. novembra 2011.
Organizacija | NASA |
---|---|
Glavni ugovarači | Boeing Lockheed Martin |
Misija Tip | Rover |
Datum lansiranja | 26. novembra 2011. |
Curiosity je uspješno sletjela na Marsov Gale krater u 05:32 UTC (univerzalno vrijeme, tj. 7:30 po srednjeevropskom vremenu), 6. augusta, 2012.
Fotografije snimljene 11. decembra sa NASA-inog orbitera (Mars Reconnaissance Orbiter) pokazuju rover Curiosity kako se kreće na putu do podnožja ogromne i tajanstvene planine. Curiosity i njegovi tragovi su vidljivi u dvije slike koje je snimila kamera visoke rezolucije HIRISE (High Resolution Imaging Science Experiment).[1] U julu 2013. rover Curiosity je napustio Yellowknife Bay i počeo se kretati ka podnožju planine Sharp, koja je visoka oko 5 km. Podnožje planine Sharp je dugo bilo krajnji naučni cilj rovera; naučnici žele da se popne do prvih uzvišenja i da zabilježi, dok se kreće, klimatske promjene na planeti. Curiosity bi trebao dostići svoj cilj – podnožje planine Sharp, koje je udaljeno 8,6 km od Yellowknife Bay - sredinom 2014. godine.[2]
Plan rada
urediPlanirano je da Mars Science Laboratory godinama istražuje Mars, i pokuša dati odgovore na to, šta se događalo na Marsu tokom prošlih vremena, ali i informacije koje će omogućiti pripremu budućih ljudskih misija na Mars. Dva puta duži i tri puta teži nego što su to Roveri Spirit i Opportunity, Mars Science Laboratory bi sakupljao uzorke zemlje i stijena, i analizirao ih na prisustvo organskih komponenti, te istraživao uslove okoline, koja je možda u prošlosti bila pogodna za život.
Misija bi u potpunosti trebala imati međunarodni karakter. Hidrogenski detektor za lociranje vode je izradila Ruska Federalna Svemirska Agencija, meteorološke instrumente špansko Ministarstvo za obrazovanje i nauku, a spektometar Kanadska Svemirska Agencija u saradnji sa Max Planck Institutom za hemiju u Njemačkoj.
Mars Science Laboratory bi trebala biti prva planetarna misija koja bi za spuštanje na Mars koristila slične tehnike koje koristi Space Shuttle pri ulasku u Zemljinu atmosferu. Na taj način bi letjelica mogla putovati na pojedine lokacije na planeti prije nego što bi se spustila na određeno mjesto. Prije nego što bi dotakla tlo letjelica bi aktivirala padobran i rakete koje bi je dodatno usporile. Ovakvo sletanje bi se onda moglo izvesti u nekom krateru ili kanjonu na planeti.
Dio opreme su i nekoliko kamera za snimanje i analizu terena, mikroskopi, laserski uređaji za ispitivanje materijala i za isparavanje tankih slojeva sa površine stijena i mogućnost analize podzemnog materijala, alfa i X-spektrometri, detektori radijacionih zračenja, plinski hromatograf, maseni spektrometar, kao i uređaji za detekciju organskih oblika života, što je poslije izuzetno uspješnih misija Viking 1 i 2 iz sredine sedamdesetih godina prošlog vijeka, prvi pokušaj da se na toj planeti ciljano traži život.
Tok istraživanja
uredi- August 2012. Krater Gale[3]
- Mjerenjima u blizini kratera utvrđeno je da su prije oko 3,8 milijardi godina na Marsu vladali uslovi za nastanak života.[4]
- 13. april 2015 Rover je pronašao na Marsu soli utemeljene na tlu što bi, kažu stručnjaci, moglo biti nepobitan dokaz da su rijeke i jezera nekada postojale na Crvenoj planeti.
- 15. april 2015 brdo Aeolis Mons (en. Mount Sharp)
- Juni 2018 Rover je pronašao organska jedinjenja u tlu
Instrumenti
urediOvaj odlomak nije preveden ili je djelimično preveden. |
Instrument | Opis | Slika | Bilješke |
---|---|---|---|
MastCam |
Dva instrumenta za posmatranje montirana na roverov stub, ~1,97 m iznad tla. Kamera Mastcam-34 (M-34) ima fokalnu dužinu od ~34 mm dok Mastcam-100 (M-100) ima ~100 mm. Obje kamere mogu snimati panoramske, u boji i multispektralne fotografije svoje okoline. | ||
(MAHLI) |
Kamera u boji sa promjenjivim fokusom. Nalazi se na kraju robotske ruke. Može fotografisati 1600 x 1200 piksela sa rezolucijom od 14,5 mikrometara po pikselu. | ||
(MARDI) |
MARDI će funkcionisrati tokom spuštanja na površinu Marsa fotografišući slike u boji od 1600 x 1200 piksela. Sa radom će započeti na visini od oko 3,7 km do otprilike 5 m iznad površine snimajući ~5 slika u sekundi za period vremena od oko 2 minute. Glavna svrha MARDI-ija je odrediti tačno mjesto slijetanja te pružiti geološku perspektivu neposredne okoline za rane operacije rovera. | ||
(ChemCam) |
Sastoji se od dva pojedinačna instrumenta:
LIBS će otkrivati elementarni sastav materijala dok će RMI dobijene rezultate smještati u njihov geomorfološki kontekst. Oba instrumenta će pomoći pri odabiru zanimljivih uzoraka za dalju laboratorijsku analizu. |
||
(APXS) |
Poboljšana verzija APXS-a koji se koristio na misijama Mars Pathfinder i Mars Exploration Rovers. Uređaj će prikupljene uzorke ozračiti alfa-česticama i zatim mapirati spektar rendgenskih zraka sa ciljem otkrivanja elementarnog sastava te načina na koji su nastali. Finansira ga Kanadska svemirska agencija. | ||
(CheMin) |
Instrument za rendgensku difrakciju sa mogućnošću fluorescentne analize. Proučavajući minearologiju uzoraka, CheMin će identificirati i kvantificirati minerale u prikupljenim kamenjima i tlima te procijeniti utjecaj vode u njihovom nastanku, taloženju ili mijenjanju. Dobijeni podaci biti će korisni i u potrazi za potencijalnim mineralnim tragovima života, izvorima energije potrebnim za život ili tragovima davnoih održivih životnih uslova. | ||
(SAM) |
Ovaj paket instrumenata će se baviti pitanjem o prošloj ili sadašnjoj nastanjivosti Marsa, analizirajući molekularnu i elementarnu hemiju koja je nužna za uzdržavanje života. Sastoji se od tri pojedinačna instrumenta:
|
||
(RAD) |
RAD će proučavati širok spektar radijacija prisutnih uz površinu Marsa sa ciljem određivanja ostvarivosti i potrebne zaštite po pitanju istraživanja sa ljudskom posadom. Finansiran od strane NASA-inog Exploration Systems Mission Directorate-a i Njemačke svemirske agencije, RAD su razvili Southwest Research Institute (SwRI) i fizikalna grupa sa Univerziteta u Kielu, Njemačka. | ||
(DAN) |
DAN je aktivni/pasivni neutronski spektrometar koji mjeri gustinu i dubinsku distribuciju materijala sa H i OH (npr. apsorbovana voda i hidratni minerali) u plitkom sloju (~ 1 m) Marsove površine na roverovom putu. Izradila ga je Ruska federalna svemirska agencija. | ||
(REMS) |
Senzor za mjerenje šest atmoferskih parametara: brzinu/smjer vjetra, pritisak, relativnu vlagu, temperature zraka i tla te ultraljubičasto zračenje. Svi senzori nalaze se oko tri elementa: dva kraka na Remote Sensing Mastu, Ultraviolent Sensor na gornjoj površini tijela rovera te Instrument Control Unit unutar rovera. Rad španskog Ministarstva obrazovanja i nauke. | ||
(MEDLI) |
MEDLI je set inženjerskih senzora koji su dizajnirani da bilježe atmosferske uslove te analiziraju performanse MSL-ovog toplotnog štita tokom spuštanja kroz atmosferu. |
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Mars Rover Curiosity Spotted from Space (Photos)
- ^ http://news.yahoo.com/mars-rover-curiosity-spotted-space-photos-122232188.html
- ^ Holland, Martin (15. 4. 2015). "NASA-Rover Curiosity fotografiert Sonnenuntergang auf dem Mars". Heise Online (jezik: njemački). Heise Verlag. Pristupljeno 28. 1. 2017.
- ^ "Mars bot über Millionen Jahre lebensfreundliche Bedingungen". Heise Online (jezik: njemački). Heise Verlag. 8. 6. 2017. Pristupljeno 10. 6. 2017.
- ^ ""Mast Camera (Mastcam)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 8. 2012. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (19. juni 2011.)
- ^ ""Mars Hand Lens Imager (MAHLI)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 15. 8. 2012. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (19. juna 2011.)
- ^ ""Mars Descent Imager (MARDI)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 7. 8. 2012. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (19. juna 2011.)
- ^ ""Chemistry & Camera (ChemCam)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 20. 7. 2011. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (19. juna 2011.)
- ^ ""Alpha Particle X-ray Spectrometer (APXS)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 20. 7. 2011. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (18. juna 2011.)
- ^ ""Chemistry & Mineralogy (CheMin)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 8. 8. 2012. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (18. juna 2011.)
- ^ ""Sample Analysis at Mars (SAM)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 20. 7. 2011. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (18. juna 2011.)
- ^ ""NASA-in mobilni Marsov laboratorij uskoro spreman za let"" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2012. Pristupljeno 6. 8. 2012. znanost.com (18. juna 2011.)
- ^ ""SwRI Radiation Assessment Detector (RAD) Homepage"" (jezik: engleski). boulder.swri.edu (18. juna 2011.)
- ^ ""Dynamic Albedo of Neutrons (DAN)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 20. 7. 2011. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (18. juna 2011.)
- ^ ""Rover Environmental Monitoring Station (REMS)"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 20. 7. 2011. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (18. juna 2011.)
- ^ ""MSL EDL Instrument (MEDLI) Suite"" (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 16. 6. 2011. Pristupljeno 6. 8. 2012. msl-scicorner.jpl.nasa.gov (25. juna 2011.)
Literatura
uredi- M. K. Lockwood (2006). "Introduction: Mars Science Laboratory: The Next Generation of Mars Landers And The Following 13 articles" (PDF). Journal of Spacecraft and Rockets. American Institute of Aeronautics and Astronautics. 43 (2): 257–257. Bibcode:2006JSpRo..43..257L. doi:10.2514/1.20678. Arhivirano s originala (PDF), 9. 8. 2012. Pristupljeno 3. 8. 2012.