Maja Kulenović
Maja Kulenović poznata i kao Maya Kulenović jest bosanskohercegovačka i kanadska umjetnica i slikarica.[1] Živi i radi u Torontu, Ontario, Kanada i izlaže na međunarodnom nivou.[2]
| Maja Kulenović | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1. mart 1975 Sarajevo, Jugoslavija |
| Vrsta umjetnosti | Slikarstvo, crtež, skulptura |
| Veb-sajt: https://irfanbrkovic.com/ | |
Biografija
urediRođena je 1. marta 1975 u Sarajevu.[3]
Studirala je na Univerzitet Ontario College umjetnosti i dizajna u Torontu; na Univerzitetu Mimar Sinan u Istanbulu; i College umjetnosti i dizajna u Chelseau. Ona je također alumni Goodenough Collegea u Londonu, Engleska.[4]
Knjigu o djelu Maje Kulenović koju je napisao Edward Lucie-Smitha objavio je d'jonge Hond na nizozemskom i engleskom jeziku u Nizozemskoj 2007.[5]
Njena druga monografija, Maya Kulenović: Fugue, sa esejem Marka Kingwella, objavljena je u Torontu 2017.[6]
Komentari djela
urediBilo da se radi o portretima, koje ona naziva "licima", arhitekturi, koja se naziva "građevinska" djela, pejzažima ili mrtvim prirodama, njenfokus je da uhvati ambijent ili psihičko stanje. Ona namjerno istražuje dvosmislenost, a u svom pristupu slikanoj površini radi u glaziranim slojevima, kao i destruktivnim tehnikama za stvaranje slika koje evociraju određeni vremenski kontekst.[7][8] Iako veoma različiti po temi, radovi imaju istu auru usamljenosti, tišine i želje.[9]
Njeni utjecaji sežu od skulpture i slikarstva do arhitekture, fotografije i filma, a uključuju rimske posmrtne maske, dagerotipsku fotografiju iz 19. stoljeća, dokumentarne filmove, kadrove iz oštećenih filmova, Eugènea Atgeta, Margaret Bourke-White, Rembrandta, Turnera i Francisa Bacona.[8]
Edward Lucie-Smith je o Kulenovićevom radu napisao sljedeće: "Slike Maje Kulenović niko ne bi mogao opisati kao 'fotografske', ali je njihovo mjesto u realističkoj tradiciji ipak sigurno. Njen rad je realistički na način na koji su Rembrandt i Goya realisti. Oni pokušavaju da istraže suštinu ljudske egzistencije i često dolaze do neprijatnih istina. pronađite mrtve prirode, portrete (neku vrstu), pejzaže i arhitektonske kompozicije".[10]
Mrtve prirode, arhitektonske kompozicije, lica i pejzaži su, u svojoj suštini, pokušaji da se identifikuje i prikaže određeno stanje bića. Ovaj kvalitet je, kako Edward Lucie-Smith kaže, 'stvar zbog čega je njen rad toliko opsjedajući i toliko drugačiji od rada bilo kojeg drugog umjetnika njene generacije kojih se odmah mogu sjetiti'.[11]
Reference
uredi- ^ "Artists in Canada; Government of Canada"
- ^ "Maya Kulenovic". Arhivirano s originala, 25. 4. 2012. Pristupljeno 13. 11. 2011.
- ^ Selene, Deanna (12. 4. 2020). "Something Lost, Something New: Interview with Painter Maya Kulenovic". Combustus. Pristupljeno 18. 9. 2021.
- ^ "Archived copy" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 4. 3. 2016. Pristupljeno 29. 12. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ Lucie-Smith, Edward (2007). Maya Kulenovic: paintings (jezik: English). D'jonge Hond. OCLC 470905433. Pristupljeno 18. 9. 2021.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Kulenovic, Maya; Kingwell, Mark; Collins, Anthony (2017). Maya Kulenovic: fugue (jezik: English). OCLC 974528293. Pristupljeno 18. 9. 2021.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Collins, Anthony. "Introduction" Maya Kulenovic: Fugue ISBN 9780995899308 pg11
- ^ a b "Maya Kulenovic". Arhivirano s originala, 14. 7. 2016. Pristupljeno 4. 11. 2016.
- ^ Karin van der Beek. Maya Kulenovic: Selected Works 2005- 2012, Amsterdam. Kunstkrant, November/ December 2012 pg17
- ^ "Princeton University Library Catalog".
- ^ Lucie-Smith, Edward."Maya Kulenovic" (d'jonge Hond/Netherlands 2008), ISBN 90-8910-045-8 pg15
Dodatna literatura
uredi- Edward Lucie-Smith, (translation by B. Ruijsenaars) "Maya Kulenovic" (d'jonge Hond/Netherlands 2008), 1 vol. Hardcover (128 p.), ISBN 90-8910-045-8
- Mark Kingwell, "Measure Yourself Against the Earth: Essays", pages 228-233, (Biblioasis, 2015) ISBN 1771960469
- Mark Kingwell, Anthony Collins, "Maya Kulenovic: Fugue", (Toronto, Ontario, Canada/2017), 1 vol. Hardcover (144 p.), ISBN 9780995899308
Vanjski izvori
uredi