Lackovići, hrvatska plemićka porodica koja je, povremeno, vladala Transilvanijom u 14. stoljeću. Porodica je dala banove Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Bugarskoj, zadarske knezove, Ugarskoj palatine, kao i napuljskog namjesnika. Osim u hrvatskom obliku prezimena, porodica je na mađarskom bila poznata i kao Lackfi / Laczkovich.

Grb Lackovića

Povijest

uredi

Osnivač porodice je Ladislav (mađarski: László), zvani Lacko (Laczk), koji je bio sikulski knez u prvoj polovini 14. vijeka. Szekely (mađarski: Székely, ili Székelyföld; latinski: Terra siculorum) je područje u istočnom dijelu Transilvanije, danas u središnjoj Rumuniji, a nekada u sastavu Mađarske, gdje žive Sekelji, većinska mađarska etnička grupa.

Lackovi potomci, Lackovići, proširili su svoje posjede, utjecaj i moć, pa su sredinom 14. vijeka došli u Hrvatsku, postajući dio hrvatskog plemstva, dajući hrvatske, slavonske i dalmatinske banove. Imali su posjede od Međimurja na sjeveru, preko Slavonije, do Zadra na jugu.

Nakon što im je kralj Sigismund nakon Krvavog sabora u Križevacima oduzeo posjede, knezovi Lackovići sklonili su se u kalnički kraj, gdje su se njihovi potomci integrirali s lokalnim plemstvom. Preostala grana, tzv Varaždinska podružnica (Laczkovich de Varasd) imala je posjede u Križevačkoj i Varaždinskoj županiji.

Vanjske poveznice

uredi