Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera
Konvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, također poznata kao Konvencija o vodama, je međunarodni sporazum o okolišu. Svrha ove konvencije je da unaprijedi nacionalne pokušaje i mjere za zaštitu i upravljanje prekograničnim površinskim i podzemnim vodama. Na međunarodnom nivou, Strane su obavezne da sarađuju i stvaraju zajednička tijela. Konvencija uključuje odredbe o: praćenju, istraživanju, razvoju, konsultacijama, sistemima upozorenja i alarmiranja, međusobnoj pomoći i pristupu, kao i razmjeni informacija. [1]
Otvorena je za potpisivanje u Helsinkiju 17. marta 1992. i stupila je na snagu 6. oktobra 1996. godine. Od septembra 2018. godine ratificirale su ga 43 strane, što uključuje 42 države i Evropsku uniju. Ujedinjeno Kraljevstvo ga je potpisalo, ali nije ratificiralo.
Neki od problema vezanih za vodu su količina i kvalitet vode, veliki vodni stres i prekomjerna eksploatacija vodnih resursa, sve veće suše i poplave, kontaminirana voda koja dovodi do bolesti povezanih s vodom, itd. Ova pitanja je još teže riješiti zbog prekogranične prirode vodnih izvora. Više od 150 velikih rijeka i 50 velikih jezera su ili zajedničke ili se nalaze duž granica dvije ili više zemalja. [2]
Konvencija o vodama pristupa svojim pitanjima na holistički način, podjednako naglašavajući važnost ekosistema, ljudskih društava i različitih ekonomija, [3] i naglašavajući integrirano upravljanje vodama umjesto prethodno korištenog fokusa na specifične lokalizirane probleme.
2003. godine, Konvencija o vodama je izmijenjena i dopunjena, što je omogućilo zemljama da se pridruže Konvenciji i na taj način imaju koristi od njenog pravnog okvira i iskustva; amandman je stupio na snagu 2013. godine.
Stranke i potpisnici
uredi| država stranka [4] |
|---|
| Albanija |
| Austrija |
| Azerbejdžan |
| Bjelorusija |
| Belgija |
| Bosna i Hercegovina |
| Bugarska |
| Čad |
| Hrvatska |
| Češka Republika |
| Danska |
| Estonija |
| Finska |
| Francuska |
| Njemačka |
| Grčka |
| mađarska |
| Italija |
| Kazahstan |
| Latvija |
| Lichtenstein |
| Litvanija |
| Luksemburg |
| Republika Makedonija |
| Moldavija |
| Crna Gora |
| Holandija |
| Norveška |
| Poljska |
| Portugal |
| Rumunija |
| Rusija |
| Senegal |
| Srbija |
| Slovačka |
| Slovenija |
| Španija |
| Švedska |
| Switzerland |
| Turkmenistan |
| Uzbekistan |
Strana : Evropska unija
Samo potpisnik : Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
Reference
uredi
- ^ Water Convention. UNECE.
- ^ Introduction. UNECE.
- ^ "The Convention on the Protection and Use of Transboundary Watercourses and International Lakes" (PDF). UNECE. Pristupljeno 24 June 2012.
existence and threats of adverse effects, in the short or long term, of changes in the conditions of transboundary watercourses and international lakes on the environment, economies and well-being of the member countries of the Economic Commission for Europe
- ^ UNTC. Treaties.un.org.