Komondor
Komondor je mađarska autohtona pasmina pastirskog psa. Komondora zovu i "kralj među mađarskim pastirskim psima". U Mađarsku je stigao u 10. vijeku zajedno sa nomadskim plemenima iz Azije, a ime mu dolazi od naroda Koman koji je nekad živo kod Žute rijeke. Izvan Mađarske je postao poznat tek 1920 godine, a danas se najviše uzgaja u Njemačkoj i SAD-u. U FCI je priznat pod rednim brojem #53.
Osobine uredi
To je veliki bijeli pas, visine do 76 cm mužjaci, a ženke do 69 cm, čije je krzno prava umjetnost prirode. Komondor je dobar čuvar stada i dvorišta i spreman je napasti čak i vuka. Posjeduje užasto krzno koje je, kad je čisto, čiste bijele boje (komondor ima najveću količinu krzna u psećem svijetu), dok su mu koža, njuška, usne i desni sive boje. Dlaka kučića je mekana i pahuljasta i tek se vremenom, kako se pas razvija, pojavljuju pune odlike rase. Nije primjeren za boravak u stanu. Prosječan životni vijek mu je 10 - 12 godina[1]. Ovi psi su veoma agilni i brzi, što je iznenađujuće za pse ove veličine.
Zdravlje uredi
Najznačajnije bolesti i poremećaji koje se javljaju kod komondora su koronarna bolest srca (CHD) i torzija želuca[1]. Osim njih često se javljaju i displazija kukova, upala vanjskog uha (otitis externa), nadutost želuca, entropija, katarakta i vlažni dermatitis.
Komondori zbog svoje karakteristične guste dlake imaju i problema sa vanjskim parazitima, pretežno krpeljima.
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ a b "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 21. 2. 2009. Pristupljeno 11. 3. 2008.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Vanjski linkovi uredi
| Komondor na Wikimedia Commonsu. |