Kama Sywor Kamanda

Kama Sywor Kamanda je književnik porijeklom iz Konga, gdje mu je porodica stigla nakon progonstva iz Egipta. Istovremeno pripovijedač, pjesnik i romanopisac, Kamanda je autor značajnog broja djela i priznat u cijelom svijetu. Od pojave, 1967. godine, njegove prve knjige, "Pripovijetke u noćnim bdijenjima", napisao je i objavio veliki broj djela, gdje spada i hiljadu napisanih pjesama, kao i različite zbirke, u kojima je sakupljeno na stotine pripovjetki. Autor je i nekoliko romana.

Kama Sywor Kamanda
Rođenje	(1952-11-11) 11. novembar 1952 Luebo, Demokratska Republika Kongo

Pripovijedač, Kamanda se ističe posebno pripovijetkama koje su istovremeno inspirisane njegovim vlastitim iskustvom, njegovom maštom, i tradicijom i zbiljom crnog kontinenta. Ove bajkovite priče odišu kulturom i civilizacijom cijelog afričkog podneblja.

Pjesnik Kamanda je znao da udahne novinu, kao i grandioznost savremenoj poeziji, zahvaljujući bogatstvu svog jezika kao i suverenim vladanjem metaforama. Kritika i pjesnici, među kojima se nalaze oni najveći ovoga doba, kao što su Mario Luzi i Leopold Sedar Senghor, podvukli su snagu njegovih stihova i bogatstvo njegove imaginacije.

Romanopisac, Kamanda nikad nije prestao da nosi u sebi svoju Afriku i svoje snove. Njegova djela otkrivaju stvarni otpor prema totalitarnim vlastima, ali i saučesnistvo sa ljudima i ženama koji se bore u tišini za poštivanje svojih prava, ili, pak, za gole živote i živote svoje djece. Angažirani pisac, Kamanda se odavno smatra dušom izgubljenom između snova i iluzije, radosti i patnje afričkog svijeta.

Pjesnik historije afričkog tla i uspomene na njeg "Egipat je jedan od najvažnijih izvora mog nadahnuća, jer je to zemlja mojih predaka, ali i zemlja koja je čovječanstvu podarila prvu, i jednu od najsvjetlijih civilizacija. Potom dolazi Demokratska republika Kongo, zemlja u kojoj sam rođen, a koja prolazi teške trenutke, tragične i pune srušenih snova, čiji je uzrok ljudska ludost. Patnja naroda predstavlja za mene razlog zbog kog i pišem poeziju. Ja se priključujem borbi svih onih koji se opiru fatalizmu i uzurpatorima, s nadom u jedan bolji svijet." - Kama Sywor Kamanda .

Biografija

Kamanda, Kama Sywor, pjesnik, pisac, pripovijedač i dramaturg; rođen u Luebu, u Kongu-Kinšasa, 11. novembra 1952. godine. Nakon humanističkih studija, studirao je u Evropi i u Africi žurnalistiku, političke nauke i pravo. Danas je gostujući predavač na različitim svjetskim univerzitetima i autor kritika iz oblasti kulture i politike.

Bibliografija

• 1967 – Les Contes des veillées africaines (Pripovijetke pri afričkim bdijenjima) (1985, 1998)
• 1986 – Chants de brumes (Pjesme o maglama )(1997, 2002)
• 1986 – Les Résignations (Rezignacija) (1997)
• 1987 – Éclipse d’étoiles (Pomračenje ) (1997)
• 1988 – Les Contes du griot, (Priče o vraču) t. I
• 1989 – La Somme du néant ( San o ništavilu) (1999)
• 1991 – Les Contes du griot, (Priče o vraču) t. II (La Nuit des griots) (Noći vračeva) (1996)
• 1992 – L’Exil des songes (Egzil snoviđenja)
• 1992 – Les Myriades des temps vécus (Mirijade proživljelih doba) (1999)
• 1993 – Les Vents de l’épreuve (Vjetrovi kušnje) (1997)
• 1994 – Quand dans l’âme les mers s’agitent (Kada se uzburkaju mora u duši) (1998)
• 1994 – Lointaines sont les rives du destin (Daleko su obale sudbine) (2000, 2007)
• 1995 – L’Étreinte des mots (Zagrljaj riječi)
• 1998 – Les Contes du griot, (Priče o vraču) t. III (Les Contes des veillées africaines, éd. augmentée) (Priče pri afričkim bdijenjima, prošireno izdanje)
• 1999 – Œuvre poétique (Poezija)
• 2000 – Les Contes du crépuscule (Priče u sumrak)
• 2002 – Le Sang des solitudes (Krv samoće)
• 2003 – Contes (édition illustrée) (Pripovijetke – ilustrovano izdanje)
• 2004 – Contes (œuvres complètes) (Pripovijetke, sabrana djela)
• 2006 – La Traversée des mirages (Prolazak kroz priviđenja)
• 2006 – La Joueuse de Kora (Sviračsica na instrumentu kora)
• 2006 – Contes africains (Grund) ( Afričke pripovijetke ) ( Grund)
• 2007 – Au-delà de Dieu, au-delà des chimères
• 2008 _ Oeuvres poétiques complètes (édition intégrale)
• 2013 _ L'Homme torturé
• 2013 _ L'Insondable destin des hommes
• 2015 _ Candace 1ère
• 2015 _ Toutankhamon
• 2015 _ Vivre et aimer
• 2016 _ On peut s'aimer sans se comprendre
• 2016 _ L'Entremetteuse
• 2017 _ Ramses II
• 2017 _ Akhenaton
• 2017 _ La Reine Ranavalona III
• 2018 _ Le Roi Béhanzin
• 2018 _ Les fondements de l'être
• 2018 _ Évolution et révolution culturelle de l'Homme Noir
• 2019 _ Les astuces du manipulateur
• 2019 _ Le pervers narcissique
• 2019 _ L'Éternité des jours

Međunarodne nagrade

• 1987 – Nagrada Paul Verlaine Francuske Akadamije
• 1990 – Nagrada Louise Labé
• 1991 – Glavna književna nagrada Crne Afrike (Grand prix littéraire d'Afrique noire )
• 1992 – Specijalna nagrada Poésiades, Institua Francuske Akdamije u Parizu
• 1992 – Srebreni jasmin za poetsku originalnost, Književno udruženje Srebreni jasmin
• 1993 – Nagrada Théophile Gauthier Francuske Akademije
• 1999 – Nagrada Melina Mercouri, Grčkog Društva pjesnika i pisaca
• 2000 – Pjesnik milenijuma 2000, Medjunarodna Pjesnička Akademija, Indija
• 2000 – Počasni gost Joal-Fadiouth, Senegal
• 2002 – Glavna nagrada za poeziju Medjunarodnog društva grčkih pisaca
• 2005 – Vrh stotinu pisaca 2005, Međunrodni centar za biografiju, Cambridge
• 2005 – Profesionalna nagrada za godinu 2005, Međunrodni centar za biografiju, Cambridge
• 2005 – Čovjek godine 2005, Američki Biografski Institut
• 2005 – Počasna plaketa za izuzetan doprinos frankofoniji, Plaketa Maurice Cagnon, Međunarodni savjet za frankofone studije
• 2006 – Magistarska diploma za specijalnu spisateljsku čast, Svjetka Književna Akademija, Sjedinjene Američke Države
• 2006 – Međunarodna nagrada za mir 2006, Ujedinjena kulturna konvencija, SAD
• 2009 - Nagrada Heredia Francuske Akadamije

Djela posvećena autoru

• 1993 – Kama Kamanda u zemlji bajki (Marie-Claire de Coninck)
• 1994 – Kama Kamanda pjesnik u egzilu (Pierrette Sartin)
• 1997 – Kama Kamanda, Hommage
• 2003 – Kama Sywor Kamanda, pjesnik-vjesnik egipatske memorije-historije (Isabelle Cata i Frank Nyalendo)
• 2007 – Regards critiques (Marie-Madeleine Van Ruymbeke Stey)