Iskender-paša

Iskender-paša bio je osmanski komandant, ćehaja slavnog osmanskog vojskovođe Gazi Hasan-paše Tira i punac poznatom osmanskom historičaru Ibrahimu Alajbegoviću Pečeviji.

Iskender Paşa predvodi pobjedničku osmanlijsku vojsku protiv Poljaka, u boju kod Tutora (1620). Autor slike: Walery Eljasz Radzikowski (1841-1905)

Biografija

Rodom Bošnjak i bio je sin bosanskog spahije iz Pečuha. Po tome ga i zovu Iskender-paša Pečujlija ili Pečevija. Godine 1601. istakao se kao junak kod slavne odbrane Kanjiže u kojoj je zapovjednik tvrđave Gazi Hasan-paša Tiro porazio austrijsku vojsku. Nakon toga je bio upravnik u više sandžaka po Mađarskoj, a 1612. godine bio je beglerbeg Kanjiže, dok je u oktobru 1613. godine imenovan za bosanskog namjesnika. Nakon godinu i po dana smijenjen je sa tog položaja, ali je nakon osam mjeseci opet vraćen na isti položaj.

U međuvremenu došlo je do građanskog rata u Moldaviji između osmanlijskih saveznika i njenih neprijatelja, te je 1617. godine Iskender-paša po naredbi digao bosansku vojsku na Moldaviju sa oko 10.000 vojnika. Na tom pohodu mu se pridružio Sarhoš Ibrahim-paša Memibegović, tadašnji namjesnik Silistrije, gdje su zajedno razbili neprijateljsku vojsku. Iskender-paši je zauzvrat za ovu uslugu, po carskoj milosti, dodijeljen položaj vezira na Visokoj porti. Godine 1617. kada je sultan odlučio da kazni kozačke odmetnike koji su izašli na Crno more, on je ponovo poslao Iskender-pašu kao serdara ili zapovjednika osmanske vojske u Evropi. Nakon toga Osmanlije su prisillii kozake na mirovni ugovor.

Kad se vratio u Bosnu, u to vrijeme, ona je bila puna odmetnika, te je Iskender-paša uredio čete i sam se stavio na čelo, pa je iskorijenio odmetnike po cijeloj zemlji. Slijedeće godine on je imenovan Rumelijskim beglerbegom. Dok se nalazio na tom položaju, on primi zapovijed da sa evropskom vojskom ode u Moldaviju i uguši ustanak, koji je digao vojvoda Konstantin.

Kada je slavno završio ovaj vojni pohod, imenovan je muhafizom (braniocem) Ozije i seraskerom (glavni vojni komadant) protiv vojvode Gašpara i Poljske. Sa namjesnicima Rumelije, Nikopolja i Vidina i sa tatarskim hanom Džanibekom, Iskender-paša je na obali Dnjestra u blizini Jašija u Rumuniji izvojevao jednu od slavnih osmanskih pobjeda, gdje je poginulo oko 10.000 neprijateljskih vojnika. Nedugo iza toga, 1620. godine Iskender-paša je poginuo od ruke od svojih sluga. Historija ga hvali kao velikog komadanta i hrabrog junaka.

Reference

• Biščević Vedad, "Bosanski namjesnici Osmanskog doba (1463-1878)", Sarajevo, 2006.
• Hadžihuseinović Salih Sidki Muvekit, "Povijest Bosne - I Knjiga", Sarajevo, 1999.
• Joseph von Hammer, "Historija Turskog/Osmanskog Carstva - II Knjiga", Zagreb, 1979.
• http://books.google.com/books?id=Xd422lS6ezgC&pg=PA191#v=onepage&q&f=false

Prethodi:	Vilajet Bosna oktobar 1613 - maj 1615.	Slijedi:
Karakaš Mehmed-paša		Abdulbaki-paša

Prethodi:	Vilajet Bosna januar 1616 - februar 1618.	Slijedi:
Abdulbaki-paša		Kuršumdži Mustafa-paša