Higgsov bozon

Higgsov bozon je hipotetska elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu objašnjava masa drugih čestica, a posebno zašto su W i Z bozoni masivni za razliku od fotona koji nemaju masu.

Jedna moguća signatura Higsovog bozona iz simuliranog proton–proton sudara. Raspada se skoro trenutno u dva mlaza hadrona i dva elektrona, vidljivih kao linije.

Teoriju postojanje takvog bozona postavio je 1964. godine škotski fizičar Peter Ware Higgs.

Nova saznanjaUredi

Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, CERN je započeo sa izgradnjom velikog hadronskog sudarača čija je gradnja završena 2008. godine. Istraživanja su zasnovana na sudarima proton-proton koji dovode do raspršivanja više čestica tipa elektrona, W i Z bozona, fotona, a ujedno i Higgsovog bozona.

4. jula, 2012., CERN je objavio formalnu potvrdu da čestica "u skladu sa Higgs-ovim bozonom" postoji, jer je njena oznaka detektovana u podacima sa veoma malom vjerovatnoćom od 0,00003% (pet sigma) proizvedena slučajnim kolebanjima; štaviše, fizičari čestica još trebaju da potvrde da je to zaista očekivani bozon, i da nije neka druga, do sada neotkrivena čestica. 14. marta 2013. godine potvrđeno je da se doista radi o Higgsovom bozonu. Peter Higgs i François Englert su 8. oktobra 2013. godine dobili Nobelovu nagradu "za teorijsko otkriće mehanizma koji doprinosi shvatanju porijekla mase subatomskih čestica".

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi


  Nedovršeni članak Higgsov bozon koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.