Hagåtña, nekadašnja Agana i na španskom Agaña, je upravno središte američke ostrvske teritorije Guam. Predstavlja drugo najmanje selo na ostrvu, po površini i po broju stanovnika. Od 18. do sredine 20. vijeka je bilo najveće selo na Guamu. Danas se u njemu nalazi komercijalni distrikt i vladine zgrade.

Hagåtña
Selo
Država SAD
Pokrajina Državna teritorija
Stanovništvo 1.100

Klima

uredi

Grad ima klimu tropskih prašuma (Köppen: Af ) sličnu onoj u Amazonskom bazenu.[1] Padavine su velike, posebno od juna do novembra, dostižući 978 mm u jednom mjesecu u augustu 1997. godine, dok je 2004. godina bila najvlažnija u istoriji sa 3539 mm.

Historija

uredi
 
Glavna ulica Agana, oko 1899–1900.
 
Pogled iz zraka na Hagåtñu 1943. godine. Plaza de España je u gornjem desnom uglu. Rijeka Agana je preusmjerena od strane Navy Seabeesa nakon bitke za Guam i više ne teče ispod Španjolskog mosta.
Promjena broja stanovnika
PopisBr. stan.Napomena
1960.1.642
1970.2.119290%
1980.896−577%
1990.1.139271%
2000.1.100−34%
2010.1.051−45%
2020.943−103%
Izvor:[2]

Hagåtña je bilo istaknuto selo prije kolonizacije Guama od strane Španaca. Godine 1668. na ostrvo je stigao prvi španski misionar Padre San Vitores. Porodica poglavice Kepuha donirala je zemljište u Hagåtñi omogućavajući San Vitoresu da izgradi prvu crkvu (Dulce Nombre de Maria Cathedral-Bazilica) na Guamu.

Demografija

uredi
 
Selo doseljenika sa Karolinskih ostrva u blizini Agane, 1899–1900.

Biro za popis stanovništva SAD ima općinu jedno mjesto određeno za popis stanovništva.[3]

 
Popisna karta Hagåtñe
 
Latte Stone Park
 
Pečat Guama prikazuje rijeku Aganu koja se ulijeva u zaljev Agana

Reference

uredi
  1. ^ "Agana, Guam Köppen Climate Classification (Weatherbase)". Weatherbase. Arhivirano s originala, 29. 5. 2022. Pristupljeno 20. 6. 2019.
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom census2020
  3. ^ "2010 CENSUS - CENSUS BLOCK MAP: Hagåtña CDP, GU" (PDF). U.S. Census Bureau. Pristupljeno 9. 10. 2020. - See "Hagåtña muny"
  • Rogers, Robert F (1995). Destiny's Landfall: A History of Guam: University of Hawai'i Press. ISBN 0-8248-1678-1
  • Carter, Lee D; Carter, Rosa Roberto; Wuerch, William L (1997). Guam History: Perspectives Volume One: MARC. ISBN 1-878453-28-9
  • Sanchez, Pedro C. Guahan, Guam: The History of our Island: Sanchez Publishing House.
  • (1996) Kinalamten Pulitikat: Sinenten I Chamorro: Issues in Guam's Political Development: The Chamorro Perspective: The Political Status Education Coordinating Commission. ISBN 1-883488-03-6

Vanjski linkovi

uredi