Fuzomi (lat. fusio, fundere = spajanje, stapanje) su međućelijski mostovi u različitim tkivima sa općim sinhnoničnim razvojem. Za razliku od drugih međućelijskih kompleksa, kao što su dezmosomi i plazmodezmi, fuzomi sastoje se samo od jednog, velikog, prstenastog otvora u ćelijskom zidu.[1][2]

Fuzom u ovarioli Drosophila melanogaster (nije obilježen, ali vidljiv je na desnoj strani, kao crvena razgranata struktura)

Termin fuzom, uveo je Hirschler, 1948.[3]

Definicija uredi

Fuzom (Hirschler 1948) – međućelijski most u različitim tkivima koji prolaze kroz opći sinkroni razvoj. Za razliku od drugih međućelijskih kompleksa, kao što su → dezmozomi i → plasmodezme, fuzomi grade velike prstenaste otvore u ćelijskom zidu. Elektronsko-mikroskopska zapažanja podržavaju teoriju da ovi mostovi omogućavaju slobodan prolaz citoplazmatskog materijala, uključujući i mitohondrije. Fuzomi su vjerovatno rezultat nepotpune podjele ćelija u kojoj je diobena brazda vretena nastaje preostalo tijelo koje se ne dijeli potpuno tokom → citokineze. Fuzosomi ispoljavaju snažno osmofilsko prstenasto zadebljanje oko otvora.[4][2]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ https://books.google.com.au/books?id=N9f6CAAAQBAJ&lpg=PA34&pg=PA3#v=onepa
  2. ^ a b Rieger R. Michaelis A., Green M. M. (1976). Glossary of genetics and cytogenetics: Classical and molecular. Berlin-Heidelberg - New York: Springer-Verlag. ISBN 3-540-07668-9.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link) Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "<“riger“" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  3. ^ Hirschler J. (1948): Gesetzmäßigkeiten in den Ei-Nährzellverbänden. Zool. Jb. 61: 141–236.
  4. ^ https://books.google.com.au/books?id=N9f6CAAAQBAJ&lpg=PA34&pg=PA3#v=onepa

Vanjski linkovi uredi