Fotoelaborat – Fotografija ima značajne prednosti u trajnom fiksiranju činjenica utvrđenim na mjestu kriminalnog čina.[1][2] Na određen način predstavlja oblik vještačkog pamćenja i omogućava naknadnu rekonstrukciju događaja.

Fotografija otisaka obuće ostavljenih na mjestu zločina

Fotografijom se vrlo usjpješno fiksiraju tragovi i mjesto pronalaska, čime se može omogučiti upotreba tragova kao dokaza, njihova identifikacija i povezivanje s mjestom kriminalnog događaja.

Pri snimanju mjesta događaja sve se više primjenjuju specijalne tehnike snimanja koje se zovu metrička fotografija.

Sve češći su slučajevi teških krivičnih djela sa složenim činjeničnim stanjem u kojem fotoelaborat i skica na glavnoj raspravi ne dobija pravu predodžbu o događaju.

Taj se nedostatak može otkloniti izradom posebne makete na temelju snimljenih fotografija i skica. Maketa vrlo plastično prikazuje situaciju koja je osnova raspravljanja, a kod njene izrade vodi se računa da svi detalji odgovaraju određenom usvojenom omjeru.

Kod izrade skica šire okoline ili terena u izvangradskom području korisno mogu poslužiti isječci iz topografskih karata, a kada se radi o prostorima u gradu isječci iz planova grada.

Reference

uredi
  1. ^ Kapoor, Richa Rohatgi and A.K. "Importance of Still Photography at Scene of Crime: A Forensic vs. Judicial Perspective". www.crime-scene-investigator.net (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 6. 2024.
  2. ^ RAKGETSE MOKWENA, JOHN. THE VALUE OF PHOTOGRAPHY IN THE INVESTIGATION OF CRIME SCENES (PDF). University of South Africa (UNISA). line feed character u |title= na mjestu 49 (pomoć)

Vanjski linkovi

uredi