Firdusi
Abdul Kasim Mansur Firdusi (perzijski: ابوالقاسم فردوسی توسی), bio je perzijski[1][2] pisac koji je iza sebe ostavio, po obimu ali i po značaju, veliki ep Šahnamu (knjiga kraljeva). Ep sačinjava oko 60 000 rimovanih distiha. Tematski obrađuje mitske i predislamske perzijske kraljeve i junake. Najznačajnijim junakom ovog djela smatra se Rustem, legendarni heroj koji je učestvovao u nevjerovatnim podvizima i pomogao perzijskom kraljevnima u ratovima.Firdusi se smatra za jednu od najuticajnijih ličnosti perzijske književnosti i jedan je od najvećih u historiji književnosti.[3][4]
| Abdul Kasim Mansur Firdusi | |
|---|---|
.jpg) Statua Firdusija u Rimu | |
| Rođenje | 932 Tūs, Iran |
| Smrt | 1021 (88–89 godina) Tūs, Iran |
Firdusi pred kraj života napušta herojsku tematiku i piše religiozo-ljubavni ep Jusuf i Zulejha u kojem prema Kur'anu obrađuje temu o ovo dvoje zaljubljenih.
Djela
urediFirdusijeva Šahname je najpopularniji i najuticajniji nacionalni ep u Iranu i drugim nacijama koje govore perzijski. Šahname je jedino sačuvano Firdusijevo djelo koje se smatra neosporno originalnim.
Možda je ranije u životu pisao pjesme, ali one više ne postoje. Nekada mu se pripisivala narativna pjesma, Josuf i Zulejha, ali naučni konsenzus sada odbacuje ideju da je njegova.[5]
Bilo je i spekulacija o satiri koju je Firdusi navodno napisao o Mahmudu od Gaznija nakon što ga sultan nije dovoljno nagradio. Nezami Aruzi, Firdusijev rani biograf, tvrdio je da je sve osim šest redova uništio dobronamjernik koji je Firdusiju platio hiljadu dirhama za pjesmu. Uvodi u neke rukopise Šahname uključuju stihove za koje se tvrdi da su satira. Neki naučnici su ih smatrali izmišljenim; drugi su skloniji vjerovanju u njihovu autentičnost.[6]
Legenda
urediPrema legendi, sultan Mahmud od Gaznija ponudio je Firdusiju zlatnik za svaki distih Šahname koji je napisao. Pjesnik je pristao da dobije novac kao paušal kada završi ep. Planirao je da ga iskoristi za obnovu nasipa u svom rodnom Tusu. Nakon trideset godina rada, Firdusi je završio svoje remek-djelo. Sultan se pripremio da mu da 60.000 zlatnika, po jedan za svaki distih, prema dogovoru. Međutim, dvorjanin kojem je Mahmud povjerio novac prezirao je Ferdusija, smatrajući ga heretikom, te je zlatnike zamijenio srebrnim. Firdusi je bio u kupatilu kada je primio nagradu. Otkrivši da je srebro, a ne zlato, dao je novac kupaču, prodavaču osvježenja i robu koji je nosio novčiće. Kada je dvorjanin ispričao sultanu o Firdusijevom ponašanju, on je bio bijesan i zaprijetio mu je da će ga pogubiti. Firdusi je pobjegao u Horasan, nakon što je prvo napisao satiru o Mahmudu, i proveo većinu ostatka svog života u izgnanstvu. Mahmud je na kraju saznao istinu o dvorjanovoj prijevari i dao ga protjerati ili pogubiti. U to vrijeme, ostarjeli Firdusi se vratio u Tus. Sultan mu je poslao novi poklon od 60.000 zlatnika, ali tek što je karavan s novcem ušao na vrata Tusa, pogrebna povorka je izašla na kapiju na suprotnoj strani: pjesnik je preminuo od srčanog udara.[7]
Galerija
uredi-
Sasanidski kralj Khusraw i dvorjani u vrtu, stranica iz rukopisa Shahnameh (Knjiga kraljeva), kasno 15. – rano 16. stoljeća, Muzej u Bruklinu -
Prizor iz Šahname: Akvan Div baca usnulog Rustema u more -
Prizor kupanja
_of_Firdawsi,_late_15th-early_16th_century.jpg)
-
Simurg, mitska ptica iz Šahname, reljef iz Firdusijevog mauzoleja -
Prizor iz Šahname koja prikazuje partskog kralja Artabana kako se suočava sa sasanidskim kraljem Ardaširom I.
Reference
uredi- ^ "Search Results – Brill Reference". referenceworks.brillonline.com. Pristupljeno 5. 1. 2019.
Abū l-Qāsim Firdawsī (320–416/931–1025) was a Persian poet, one of the greatest writers of epic and author of the Shāhnāma ("Book of kings").
- ^ Kia 2016, str. 160.
- ^ Dahlén 2016, str. 249.
- ^ Dabashi 2012, str. 39.
- ^ Khaleghi-Motlagh 1999, str. 514–523.
- ^ Shahbazi, A. Shahpur (26. 1. 2012). "Hajw-nāma". Encyclopædia Iranica. Pristupljeno 1. 2. 2016.
- ^ Rosenberg 1997, str. 99–101.
Dodatna literatura
uredi- Dabashi, Hamid (2012). The World of Persian Literary Humanism. Harvard University Press. ISBN 978-0-674-06759-2.
- Dahlén, Ashk (2016), "Literary Interest in Zoroastrianism in Tenth-Century Iran: The Case of Daqiqi's Account of Goshtāsp and Zarathustra in the Shāhnāmeh", u Williams, Alan; Stewart, Sarah (ured.), The Zoroastrian Flame: Exploring Religion, History and Tradition, I.B. Tauris, ISBN 9780857728869
- Ferdowski, Abolqasem (2006). Shahnameh: The Persian Book of Kings. Prevod: Davis, Dick. Penguin. ISBN 978-0-670-03485-7.
- Frye, Richard N. (1975). The Golden Age of Persia. Weidenfeld.
- Kia, Mehrdad (2016). The Persian Empire: A Historical Encyclopedia [2 volumes]: A Historical Encyclopedia. ABC-CLIO. ISBN 9781610693912.
- Šablon:EI2
- Šablon:Encyclopaedia Iranica
- Rosenberg, Donna (1997). Folklore, Myths, and Legends: A World Perspective. McGraw Hill Professional. ISBN 978-0-8442-5780-8.
- Ghani, Cyrus (2000). Iran and the Rise of Reza Shah: From Qajar Collapse to Pahlavi Power. Bloomsbury Academic. ISBN 978-1-86064-629-4.
- Aghaee, Shirzad (1993). Nam-e kasan va ja'i-ha dar Shahnameh-ye Ferdousi (Personalities and Places in the Shahnameh of Ferdousi. Nyköping, Sweden. ISBN 91-630-1959-0.
- Aghaee, Shirzad (1997). Imazh-ha-ye mehr va mah dar Shahnameh-ye Ferdousi (Sun and Moon in the Shahnameh of Ferdousi. Spånga, Sweden. ISBN 91-630-5369-1.
- Browne, E. G. (1998). A Literary History of Persia. Psychology Press. ISBN 978-0-7007-0406-4.
- Chopra, R. M. (2014). Great Poets of Classical Persian. Kolkata: Sparrow. ISBN 978-81-89140-75-5.
- Mackey, Sandra; Harrop, W. Scott (2008). The Iranians: Persia, Islam and the soul of a nation. University of Michigan. ISBN 978-0-525-94005-0.
- Rypka, Jan (1968). History of Iranian Literature. Reidel. ISBN 90-277-0143-1. OCLC 460598.
- Shahbāzī, ʻA Shāpūr (1991). Ferdowsī: A Critical Biography. Harvard University, Center for Middle Eastern Studies. ISBN 978-0-939214-83-9.
- Sharma, Sunil; Waghmar, Burzine K., ured. (2016). Firdawsii Millennium Indicum: Proceedings of the Shahnama Millenary Seminar, the KR Cama Oriental Institute, Mumbai, 8–9 January, 2011. KR Cama Oriental Institute. str. 7–18. ISBN 978-93-81324-10-3.
- Wiesehöfer, Josef (2001). Ancient Persia: From 550 BC to 650 AD. I.B.Tauris. ISBN 978-1-4175-2077-0.
Također pogledajte
uredi
