Društvena stigma
Društvena stigma je neodobravanje ili diskriminacija pojedinca ili grupe na osnovu vidljivih društvenih karakteristika koje ih razlikuju od drugih članova društva. Društvene stigme se obično odnose na kulturu, pol, rasu, socioekonomsku klasu, godine, seksualnu orijentaciju, sliku o tijelu, inteligenciju ili njen nedostatak i zdravlje. Stigma također može biti protiv samog sebe, proizašla iz negativnog viđenja ličnog atributa koji rezultira 'pokvarenim identitetom' (tj. samostigma).) [1] [2]
Stigma (množina stigme ili stigmata) je grčka riječ koja se u svom porijeklu odnosila na vrstu oznake ili tetovažu koja je urezana ili spaljena u kožu ljudi s kriminalnim dosijeima, robova ili onih koji se smatraju izdajnicima kako bi se vidljivo identificirali kao navodno ukaljane ili moralno zagađene osobe. Ove osobe je trebalo izbjegavati posebno na javnim mjestima.[3]
Društvene stigme mogu se pojaviti u mnogo različitih oblika. Najčešći se bavi kulturom, rodom, rasom, religijom, i bolešću. Osobe koje su stigmatizirane obično se osjećaju drugačije i obezvrijeđene od strane drugih.
Stigma se također može opisati kao oznaka koja povezuje osobu sa skupom neželjenih karakteristika koje formiraju stereotip. Također je pričvršćena.[4] Jednom kada ljudi identifikuju i etiketiraju nečije različitosti, drugi će pretpostaviti da stvari stoje upravo tako i osoba će ostati stigmatizirana sve dok se atribut stigmatizacije ne može otkriti. Potrebna je značajna količina generalizacije da bi se stvorile grupe, što znači da će ljudi staviti nekoga u opću grupu bez obzira na to koliko se osoba zapravo uklapa u tu grupu. Međutim, atributi koje društvo bira razlikuju se prema vremenu i mjestu. Ono što se smatra neprikladnim u jednom društvu moglo bi biti norma u drugom. Kada društvo kategoriše pojedince u određene grupe, označena osoba je podvrgnuta gubitku statusa i diskriminaciji.[4] Društvo će početi formirati očekivanja o tim grupama kada se uspostavi kulturni stereotip.
Stigma može uticati na ponašanje onih koji su stigmatizirani. Oni koji su stereotipni često počinju da se ponašaju na načine koje njihovi stigmatizatori očekuju od njih. To ne samo da mijenja njihovo ponašanje, već i oblikuje njihove emocije i uvjerenja. [5] Pripadnici stigmatiziranih društvenih grupa često se suočavaju s predrasudama koje uzrokuju depresiju (tj. predrasude). [6] Ove stigme stavljaju društveni identitet osobe u prijeteće situacije, kao što je nisko samopoštovanje. Zbog toga su teorije identiteta postale visoko istražene. Teorije prijetnje identiteta mogu ići ruku pod ruku s teorijom označavanja.
Članovi stigmatizovanih grupa počinju da postaju svjesni da se prema njima ne postupa na isti način i znaju da su vjerovatno diskriminisani. Istraživanja su pokazala da je "do 10. godine većina djece svjesna kulturoloških stereotipa različitih grupa u društvu, a djeca koja su pripadnici stigmatiziranih grupa svjesna su kulturnih tipova u još mlađoj dobi".[5]
Reference uredi
Citati uredi
- ^ Goffman, E. (1963). Stigma: Notes on the management of a spoiled identity. New York, NY: Simon & Schuster.
- ^ Lynn C. Holley, Natasha S. Mendoza, Melissa M. Del-Colle & Marquita LynetteBernard (2016) Heterosexism, racism, and mental illness discrimination: Experiences of people withmental health conditions and their families, Journal of Gay & Lesbian Social Services, 28:2, 93-116, DOI: 10.1080/10538720.2016.1155520
- ^ Goffman, Erving (2009). Stigma: Notes on the Management of Spoiled Identity. New York: Simon and Schuster. str. 1. ISBN 978-0-671-62244-2.
- ^ a b "Epilepsy and Social Identity: the Stigma of a Chronic Neurological Disorder", Lancet Neurology, str. 171–8, 2005 Parametar
|url=nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ a b Brenda Major; Laurie T. O'Brien (2005). "The Social Psychology of Stigma". Annual Review of Psychology. 56 (1): 393–421. doi:10.1146/annurev.psych.56.091103.070137. PMID 15709941.
- ^ Cox, William T. L.; Abramson, Lyn Y.; Devine, Patricia G.; Hollon, Steven D. (2012). "Stereotypes, Prejudice, and Depression: The Integrated Perspective". Perspectives on Psychological Science. 7 (5): 427–49. doi:10.1177/1745691612455204. PMID 26168502.
Kategorija:Politika identiteta]]