Divje babe
Divje babe je krška je pećina i arheološki park s pogledom na rijeku Idrijcu u Sloveniji. Poznata je po svojim paleolitičkim ostacima, među kojima je i obrađena kost pećinskog medvjeda poznata kao flauta iz Divjih baba, koja je protumačena kao neandertalski muzički instrument.[1]
| Divje babe | |
|---|---|
 Unutar Divjih baba I | |
_location_map.svg)  | |
| Lokacija | Slovenija |
| Koordinate | 43°06′46″N 13°54′56″E / 43.11278°N 13.91556°E |
| Dužina | 45 m |
| Geologija | krš |
Ime
urediIme Divje babe odnosi se na vještice za koje se često vjerovalo da žive u pećinama.[2][3] Naziv stoga znači "pećina vještica".
Lokacija
urediDivje babe se nalaze na 230 m iznad doline rijeke Idrijce, koja prodire kroz Idrijska i Cerkljanska brda, te izlazi na rijeku Soču.[4]
Paleontologija
urediNalazište pećine (Divje babe I) istražuju od 1978. do 1986. Mitja Brodar, a ponovno od 1989. do 1995. Ivan Turk i Janez Dirjec.[4] Iskopine su iskopane kroz 12 m ispune koja se sastoji od 26 glavnih slojeva sedimenta. Među otkrivenim artefaktima nalazili su se aurignacijski nalazi. Otkopano je oko osam slojeva iz srednjeg kamenog doba, koji sadrže oko 20 ognjišta, 600 kamenih oruđa i nekoliko koštanih artefakata. Pronađeni su i brojni skeletni ostaci pećinskog medvjeda.[4]
Reference
uredi- ^ "Arheološki park Divje babe". Slovenian Tourist Board. Arhivirano s originala, 13. 3. 2017. Pristupljeno 12. 3. 2017.
- ^ Piškur, Milena (1965). "Pomenska analiza besede baba". Jezik in slovstvo. 10 (1): 6–15. Pristupljeno 3. 6. 2018.
- ^ Mihelič, Miha (2013). "Z lune na luno. Kamenodobni 'odmevi' v ustnem izročilu Zahodne Slovenije?". Archeo. 30: 67–98.
- ^ a b c Wallin, Nils Lennart; Merker, Björn; Brown, Steven (2001). The Origins of Music. MIT Press. str. 237-9. ISBN 0262731436.