Daniel Ozmo
Daniel Ozmo (Olovo, 1912 – Jasenovac, 1942) bosanskohercegovački umjetnik. Rođen u siromašnoj jevrejskoj porodici u Olovu, djetinjstvo i mladost proveo je u Sarajevu. Godine 1934. završio je Umjetničku školu u Beogradu u klasi profesora Ljube Ivanovića. U Sarajevu je kratko radio kao profesor u Prvoj gimnaziji. Jedan je od osnivača slikarske grupe "Mladost".[1] Od kada je diplomirao 1934. do hapšenja 1941. i stradanja u Jasenovcu 1942. godine, Daniel Ozmo se bavio skulpturom, crtežom, slikarstvom i grafikom, koja je postala glavna preokupacija u drugoj polovini njegovog kratkog stvaralačkog vijeka, potiskujući i vajarstvo njegovu prvobitnu vokaciju.[2] Radio je uljem i akvarelom, a napravio je mapu linoreza iz bosanskih šuma i crtao logoraše u Jasenovcu. Njegov opus je većim dijelom nestao ili je uništen. Sačuvano je svega par ulja i nekoliko akvarela, po kojima se da zaključiti da je slikao u tragu poetskog realizma. Radio je i skulpturu. Bio je jedan od protagonista angažovane umjetnosti prije rata u Sarajevu. Godine 1941. bio je uhapšen i zatvoren u Jasenovcu gdje je pogubljen pod izgovorom da je "širio uznemiravajuće vijesti".[1]
| Daniel Ozmo | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1912 Olovo |
| Smrt | 1942 Jasenovac |
| Obrazovanje | Umjetnička škola, Beograd |
Umjetničko stvaralaštvo
urediRadio je teme iz radničkog života, crtao je i u linorezu gdje je prenosio razne faze nekog radnog procesa, same radnike i radilišta, fabrike i pilane. Motivi i teme su uzeti neposredno iz života. Daniel Ozmo je boravio u Jajcu, Olovu i okolnim šumama, gdje je pratio radnike i živio s njima. Crtao je njihove kolibe gdje spavaju na drvenim klupama ("U kolibi"), prisustvovao je sječi, obaranju i transportu trupaca, posmatrao i bilježio rad u pilani.
Zanimanje za život šumskih radnika bilo je u početku jednako kao i za radnike kraj užarenih peći ("U livnici") ali se ta tema postepeno izdvajala i nametala svojom širinom i cjelovitošću pa je Ozmo konačno uobličava kao poseban ciklus i izdaje kao mapu grafika pod nazivom "Iz bosanskih šuma", 1939. godine. Tematika mape je autentična i prvi put se pojavljuje ovako razvijena. Za Ozmu ona predstavlja krunsko djelo u njegovom opusu i kratkom životu. Njenim objavljivanjem Ozmo je kao umjetnik i kao napredni intelektualac uobličio svoju misao i svoj izraz. Njegov "Autoportret" nastao do 1937. godine, predstavlja možda i najbolje grafičko ostvarenje ovog perioda u Bosni i Hercegovini. Na njemu je on pokazao kako je znao da izrazi i oblikuje ljudski lik, njegove individualne vrijednosti, kako je na jedinstven način, u tako jednostavnoj formi, ostvario spoj plastičkih, vajarskih i grafičkih elemenata. Svoj autoportret pretvorio je u uzor grafičko-umjetničkih nastojanja toga vremena, a svoj lik u simbol i slutnju bliskih dana i godina stradanja.[2]
Djela
urediVanjski linkovi
uredi- La Benevolencija Arhivirano 7. 12. 2013. na Wayback Machine Galerija Novi hram, Izložba - Daniel Ozmo
Reference
uredi- ^ a b "nasa 4 slikara". www.makabijada.com. Pristupljeno 26. 4. 2020.
- ^ a b "Jewish Community of Bosnia and Herzegovina | Izložba - Daniel Ozmo - 27.01.08. | Ozmo, Kao, Godine, Radnike, Svoj". www.benevolencija.eu.org. Arhivirano s originala, 18. 9. 2020. Pristupljeno 26. 4. 2020.