Claude Monet

francuski slikar

Claude Monet (Pariz 14. novembar 1840. - 6. decembar 1926.)

Claude Monet
Claude Monet, fotografija Nadara, 1899. godine
Rođenje14. novembar 1840
Pariz, Francuska
Smrt5. decembar 1926
Giverny, Francuska
Periodimpresionizam
Vrsta umjetnostislikarstvo
DjelaImpresija, 1872
serija slika Rouenska katedrala
UtjecaoCamille Pissaro, Berthe Morisot, Mary Cassatt
UtjecaliÉdouard Manet, William Turner

Jedan od glavnih i najdosljednijih predstavnika impresionizma. Djetinjstvo je proveo u Le Havreu, gdje je radio kao crtač karikatura. God. 1858. njegovi prvi učitelji L. E. Boudin i J. B. Jongkind usmjerili su ga na izravno slikanje u prirodi (plein air). Od 1859. u Parizu studirao na Académie Suisse, potom u atelijeru Ch. Gleyrea, gdje je upoznao A. Renoira, A. Sisleyja i F. J. Bazillea (slikare s kojima je činio jezgru impresionističke skupine).

Isprva je bio pod utjecajem É. Maneta i G. Courbeta, os. u komponiranju figura u prirodi (Doručak u prirodi, 1865; Žene u vrtu, 1866), potom W. Turnera i J. Constablea, od kojih je preuzeo uporabu boje i svjetlosti. Napustio je slikanje klasične figuralne kompozicije; efektima svjetlosti nastojao je ostvariti vizualnu senzaciju trenutka, što ga je dovelo do posve slobodne interpretacije viđenoga svijeta kao vlastita subjektivnog doživljaja.

Skupina slikara kojima je pripadao i Monet nastupila je 1874. u Parizu na zajedničkoj izložbi, na kojoj je po njegovoj slici Impresija, izlazak sunca (Impression, soleil levant, 1872) smjer dobio ime impresionizam. Želeći ostvariti mijene u svjetlosti i brze promjene dojmova u ozračju, pojedine je motive (morske krajolike, obale rijeke Seine i gradske prizore) zahvaćao i po nekoliko puta u različito doba dana. Izradio je cikluse slika mostova i jedrilica kraj Argenteuila, vrtova, željezničke postaje Saint-Lazare u Parizu, stogova sijena i pročelja katedrale u Rouenu.

Radio je povremeno i u Londonu, Veneciji, Nizozemskoj i Norveškoj (motivi iz Londona, venecijanske lagune). U potonjim radovima, slikajući ciklus velikih panoa Lopoči, nastojao je dati simfoniju tonova, vode, neba i zemlje, ali nije postigao više od dekoracije. Snažno je utjecao na naraštaje francuskih slikara i sveukupan razvoj moderne likovne umjetnosti.[1]

Reference

uredi
  1. ^ Kragić, Bruno, ured. (2001). "Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje". Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 25. 1. 2023.