Brsjaci (Berziti, Verziti) su bili južnoslavensko pleme koje se prvi put spominje pod imenom Verzeti ili Velegezeti u djelu Čuda sv. Dimitrije, vezano za opsadu Soluna. U 799. godini, slavenski knez Akamir zajedno sa Heladicima (današnji Grci) pravi zavjeru protiv bizantske carice Irene. Akamir je u to vrijeme bio nezavisni slavenski plemić u oblasti Verzetija, koja se nalazila u Tesalija. Prisustvo slavenskih plemstva u Tesaliji je potvrđeno arheološkim nalazima iz VII-IX vijeka, gdje je dokazana prisutnost velikog broja ranih slavenskih toponima.

Porijeklo Brsjaka uredi

Brsjaci, kao i ostali Slaveni u Makedoniji, pripadaju južnoj slavenskoj grupi takozvanih Sklavina. Oni su jedno od sedam slavenskih plemena koja naseljuju područje Makedonije: Brsjaci, Vajoniti, Dragoviti, Rinhini, Sagudati, Smoljani, и Strumjani[1]). Bavarski geograf Bavarus iz 9. vijeka zapaža Berzite/Verzite koji su naseljavali današnje oblasti istočne Njemačke, zapadne Češke i jugozapadne Poljske, tačnije između gradova BaucenErfurtPragKrakov[2]. U 9. vijeku, Berziti su još postojali kao zasebni etnos u centralnoj Evropi i imali su 10 gradova (Verizane ciuitates X).

Berziti uredi

Berziti, zajedno sa domorodnim makedonskim stanovništvom, su u 7. vijeku formirali kneževinu Sklaviniju. Poznati hroničar Teofan Konfesor[3] spominje da su Berziti kao vazali plaćali porez prvo Bizantiji, a od 9. vijeka Bugarskoj.

Reference uredi

  1. ^ „Историја на македонскиот народ“, Др. Блаже Ристовски.
  2. ^ Descriptio civitatum et regionum ad septentrionalem plagam Danubii, Geographus Bavarus
  3. ^ Theophanes, ibid., p, 447,10–13