Otvori glavni meni

Breskva (lat. Prunus persica) je biljka iz porodice Rosaceae. Porijeklom je iz Kine, a uzgaja se širom svijeta zbog sočnih plodova.

Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Breskva
Plod breskve
Plod breskve
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Magnoliophyta
Red Rosales
Porodica Rosaceae
Rod Prunus
Vrste
Prunus persica - breskva
Cvijet vinogradske breskve

KarakteristikeUredi

To je listopadno drvo, naraste od 5-10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7-15 cm i 2-3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće.

HistorijaUredi

Breskva nosi naučno ime persica, izvedeno od vjerovanja starih evropljana da su breskve porijeklom iz Perzije (današnji Iran). Današnji botaničari su postigli konsenzus, da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije i Mediterana, stigla u Evropu takozvanim Putem svile davno prije nove ere.[1] Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je košpica slijepljena s tijelom ploda, i one kod kojih se košpica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manje kisele, dok su žute obično više kisele, mada to zavisi od sorte.

Hemijski sastavUredi

Breskva, jestivi dijelovi
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija 165 kJ
Ugljikohidrati 9.5 g
Šećeri 8.4 g
Masnoće 0.3 g
Bjelančevine 0.9 g
Vitamin A ekviv. 16 μg (2%)
Folna kiselina (Vit. B9) 4 μg (1%)
Vitamin C 6.6 mg (11%)
Željezo 0.25 mg (2%)
Kalij 190 mg (4%)
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

ReferenceUredi

  1. ^ Huxley, A., ed. (1992). New RHS Dictionary of Gardening. Macmillan ISBN 0-333-47494-5.