Breskva

Breskva (lat. Prunus persica) je biljka iz porodice Rosaceae. Porijeklom je iz Kine, a uzgaja se širom svijeta zbog sočnih plodova.

Breskva
Plod breskve
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Red	Rosales
Porodica	Rosaceae
Rod	Prunus
Vrste
Prunus persica - breskva

Cvijet vinogradske breskve

Karakteristike

To je listopadno drvo, naraste od 5–10 m i pripada potporodici Prunoideae. Zajedno sa bademom, uvrštena je u podred Amygdalus unutar reda Prunus. Listovi su joj šiljati, dugi od 7–15 cm i 2–3 cm široki. Cvjeta rano, prije listanja. Cvijetovi su usamljeni ili u paru, 2,5 do 3 cm u promjeru, ružičasti sa 5 latica. Plod je koštunjičav, sa jednom velikom sjemenkom zatvorenoj u tvrdoj košpici. Plod breskve ima žuto ili bjelkasto tijelo, vrlo ukusno, sa glatkom i mekanom kožom zavisno od sorte. Zajedno sa višnjama, šljivama i kajsijama, breskva spada u koštunjičavo voće.

Historija

Breskva nosi naučno ime persica, izvedeno od vjerovanja starih evropljana da su breskve porijeklom iz Perzije (današnji Iran). Današnji botaničari su postigli konsenzus, da je stvarno porijeko breskve Kina, a da je preko Perzije i Mediterana, stigla u Evropu takozvanim Putem svile davno prije nove ere. Kultivirane breskve se dijele u dvije kategorije: one kod kojih je košpica slijepljena s tijelom ploda, i one kod kojih se košpica lako odvaja od tijela. Obje kategorije imaju bijelo ili žuto tijelo ploda. Breskve sa bijelim tijelom obično su veoma slatke i manje kisele, dok su žute obično više kisele, mada to zavisi od sorte.

Hemijski sastav

Breskva, jestivi dijelovi Hranjiva vrijednost po 100g Energija 165 kJ Ugljikohidrati 9.5 g Šećeri 8.4 g Masnoće 0.3 g Bjelančevine 0.9 g Vitamin A ekviv. 16 μg (2%) Folna kiselina (Vit. B9) 4 μg (1%) Vitamin C 6.6 mg (11%) Željezo 0.25 mg (2%) Kalij 190 mg (4%) Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice