Bos

*Bos*
(Rod goveda)
Bos ; (Rod goveda)
	"Bos taurus", pripitomljeno goveče
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Artiodactyla
Porodica	Bovidae
Potporodica	Bovinae; Linnaeus, 10. izdanje Systema Nature, 1758
Vrste
	vidi tekst †Bos acutifrons (Aurohi, primordijalni Bos); Bos frontalis (gajal, pripitomljeni gaur); Bos gaurus (gaur); Bos grunniens (domaći jak); Bos mutus (divlji jak); Bos javanicus (banteng); †Bos palaesondaicus (pleistocenski banteng); †B. planifrons; †Bos primigenius (aurohi); Bos indicus (zebu); Bos taurus (goveda); Bos sauveli (kuprej);

Bos (lat. bōs: govedo, vo, bik) je rod divljih i pripitomljenih goveda. Bos se može podijeliti u četiri podroda: Bos, Bibos, Novibos i Poephagus, ali ova podjela je kontroverzna. Rod ima pet postojećih vrsta. Međutim, ovo može porasti na sedam ako se pripitomljene rase broje kao odvojene vrste, i devet ako je uključen i srodni rod Bison.^[1]

Smatra se da većina modernih rasa domaćih goveda potječe od izumrlih tura, velikog divljeg evroazijskog pragovečeta. Vjerovatno je istrebljeno u Britaniji tokom bronzanog doba, a posljednji je ubijen u Poljskoj 1627. godine.

Anatomija i morfologija uredi

Većina vrsta su travojedi, sa dugim jezicima za uvijanje biljnog materijala (njihove omiljene hrane) i velikim zubima kako bi razgradili biomasu koju gutaju. Oni su preživari s četveročlanim želucem koji im omogućava da razgrađuju biljni materijal.

Rasprostranjenje uredi

Danas živi oko 1,3 milijarde domaćih goveda, što ih čini jednim od najbrojnijih sisara na svijetu. Pripadnici ovog roda nalaze se u: Africi, Aziji, Istočnoj i Zapadnoj Evropi, dijelovima Sjeverne Amerike, Južne Amerike i Okeaniji. Njihova staništa uveliko variraju, ovisno o određenoj vrsti; mogu se naći u prerijama, kišnim šumama, močvarama, savanama i umjerenim šumama.

Ekologija, ponašanje i životna historija uredi

Većina vrsta roda "Bos" ima životni vijek 18-25 godina, a čak i 36 u zatočeništvu. Imaju 9–11 mjeseci gestacije, zavisno od vrste i rođenja jednog ili (rijetko) dva mlada, u proljeće.

Većina vrsta putuje u stadima od 10 članova do stotine. U većini stada postoji jedan bik (mužjak) za sve krave (ženke). U stadima je važna dominacija, a telad obično nasljeđuju položaj svoje majke u hijerarhiji.

Obično su dnevne životinje; odmaraju se tokom toplog dijela dana, a aktivne su ujutro i popodne. U područjima gdje su ljudi posegli na teritoriju stada, oni mogu promijeniti bioritam u noćnu aktivnost. Neke su vrste i migratorne, a kreću se u zavisnosti o dostupnosti hrane i vode.

Evolucijska historija uredi

Smatra se da su današnje vrste "Bos" evoluirale od jednog pretka, tura (Bos primigenius). Ova je posebna vrsta preživjela sve do ranog 17. stoljeća, kada je zbog prekomjernog izlovljavanja izumrla, čak i ona kao posljednja ženka, koja je uginula u Poljskoj.^[2].

Podjela i taksonomija uredi

Podrod Bos
- Bos primigenius
- Bos aegyptiacus †
- Bos acutifrons †
- Bos planifrons †
Podrod Bibos
- Bos gaurus
- Bos frontalis
- Bos javanicus
  - Bos javanicus domesticus
- Bos palaesondaicus †
Podrod Novibos
- Bos sauveli
Podrod Poephagus
- Bos grunniens
- Bos mutus

Godine 2003., Međunarodna komisija za zoološku nomenklaturu, Mišljenje 2027, riješila je dugogodišnji spor o imenovanju onih vrsta (ili parova vrsta) Bos koje sadrže i divlje i pripitomljene forme. Komisija je "sačuvala upotrebu 17 posebnih imena, zasnovanih na divljim vrstama, koja su unaprijed data ili savremena – onima koja se zasnivaju na domaćim oblicima", potvrđujući "Bos primigenius" za aurohe (turove) i "Bos gaurus" za gaure. Ako se domaća goveda i gajali smatraju zasebnim vrstama, oni će biti nazvani "Bos taurus" i "Bos frontalis"; međutim, ako se smatraju dijelom iste vrste kao i njihovi divlji srodnici, zajedničke vrste trebaju se imenovati "Bos primigenius" i "Bos gaurus".

Također pogledajte uredi

Govedo
Bik

Bibliografija uredi

Briggs, H.M. and Briggs, D.M. (1980). Modern Breeds of Livestock. Macmillan Publishing.
International Commission on Zoological Nomenclature. 2003. Opinion 2027 (Case 3010). Usage of 17 specific names based on wild species which are pre-dated by or contemporary with those based on domestic animals (Lepidoptera, Osteichthyes, Mammalia): conserved. Bull.Zool.Nomencl., 60:81-84.
Van Vuure, Cis. 2003. De Oeros – Het spoor terug, Cis van Vuure, Wageningen University and Research Centrum / Ministry of the Flemish Community, Brussels & Wageningen.
Zong, G. 1984. A record of Bos primigenius from the Quaternary of the Aba Tibetan Autonomous Region. Vertebrata PalAsiatica, Volume XXII No. 3 pp. 239–245. Translated by Jeremy Dehut, April 1991. Online pdf (62 kB)

Reference uredi

^ Groves, C. P., 1981. Systematic relationships in the Bovini (Artiodactyla, Bovidae). Zeitschrift für Zoologische Systematik und Evolutionsforschung, 4:264-278., quoted in Don E. Wilson & DeeAnn M. Reeder (editors). 2005. Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press: "Bison".(online edition Arhivirano 22. 9. 2011. na Wayback Machine
^ "Bos primigenius (Aurochs)". Pristupljeno 11. 12. 2019.^{[mrtav link]}

Vanjski linkovi uredi

Commons ima datoteke na temu: Bos

Vasey, George 1862. A monograph of the genus Bos. Scan of a historic work

[1] Groves, C. P., 1981. Systematic relationships in the Bovini (Artiodactyla, Bovidae). Zeitschrift für Zoologische Systematik und Evolutionsforschung, 4:264-278., quoted in Don E. Wilson & DeeAnn M. Reeder (editors). 2005. Mammal Species of the World. A Taxonomic and Geographic Reference (3rd ed), Johns Hopkins University Press: "Bison".(online edition Arhivirano 22. 9. 2011. na Wayback Machine

[2] "Bos primigenius (Aurochs)". Pristupljeno 11. 12. 2019.^{[mrtav link]}

[1]

[2]

Bos (Rod goveda)
"Bos taurus", pripitomljeno goveče
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Artiodactyla
Porodica	Bovidae
Potporodica	Bovinae Linnaeus, 10. izdanje Systema Nature, 1758
Vrste
vidi tekst †Bos acutifrons (Aurohi, primordijalni Bos) Bos frontalis (gajal, pripitomljeni gaur) Bos gaurus (gaur) Bos grunniens (domaći jak) Bos mutus (divlji jak) Bos javanicus (banteng) †Bos palaesondaicus (pleistocenski banteng) †B. planifrons †Bos primigenius (aurohi) Bos indicus (zebu) Bos taurus (goveda) Bos sauveli (kuprej)