Wikipedia

Blendovska pustinja

Blendovska pustinja (poljski: Pustynia Błędowska) jest najveće područje živog pijeska u Poljskoj (oko 33 km²), nalazi se u južnom dijelu zemlje, na granici pokrajina Šlesko i Malopoljsko.

Historija uredi

Tokom ledenog doba i sledećih ledenih doba, uzastopni dijelovi pijeska i šljunka odlagani su u dolinu u kojoj se nalazi pustinja. Ova prostrana područja dugo su bila podložna djelovanju vjetrova i vode, što nije pogodovalo rastu vegetacije.[1]

Nakon ledenog doba pojavila se gusta šuma, koja je počela da se intenzivno eksploatiše tek oko 13. vijeka. Za rudnike srebra i olova uspostavljene na području Olkusza, bile su potrebne velike količine drva za jačanje rudničkih osovina. Intenzivna sječa drveća i upijanje podzemnih voda u područjima gdje se podloga sastoji od šljunka i pijeska doveli su do formiranja antropogene pustinje.[1]

Od ranih godina dvadesetog veka, pustinja se koristila kao vojni poligon, uključujući period tokom Prvog i Drugog svjetskog rata. Trenutno samo sjeverni dio pustinje služi kao vojni poligon gdje treniraju padobranske trupe.[2][3]

Pedesetih godina prošlog vijeka dio pustinje je preoran i zasađen vrbama i borovima. U kombinaciji s industrijskom GOP prašinom i trenutno uočenim porastom nivoa vode, rezultiralo je značajnim smanjenjem površine izloženog pijeska. Južni dio pustinje je gotovo potpuno zarastao (sa izuzetkom istočnih rubova), ali sjeverni dio, u blizini Chechłoa, je u velikoj mjeri izloženo područje.[1]

Trenutno se poduzimaju mjere za zaštitu ovog jedinstvenog područja sječom sukcesivno obraslog drveća.[1]

Pozicija uredi

Pustinja pokriva površinu od oko 33 km² (od čega oko 35% živog pijeska) leži na granici Šleskog i Olkuskog uzvišenja. Graniči direktno sa Gornjošleskom industrijskom četvrti.[4] Proteže se od Dąbrowa Górnicza – Błędowa na zapadu do općine Klucze na istoku. Sjeverna granica pustinje je selo Chechło, a na jugu se graniči sa velikim šumskim područjem. Pustinja je duga oko 10 km, a široka do 4 km. Rijeka Biała Przemsza teče kroz pustinju.[1]

Pejzaž uredi

Pustinju dijeli obrasli pojas duž korita rijeke Biała Przemsza na dva dijela: sjeverni – manji i južni – veći. Prosječna dubina pijeska je 17–20 m. Pijesak je izgrađen od finih kvarcnih zrnaca sa brojnim fragmentima drugih minerala. Najčešće se poliraju do sjaja. Atrakcije uključuju fulgurite ili minerale koji nastaju topljenjem pijeska uslijed udara groma o tlo. Na prvi pogled krajolik izgleda monotono, ali male forme dina i dolina rijeke Bijela Pžemša diverzifikuju područje. Donedavno su se na ovom području mogle uočiti pojave karakteristične za prirodne pustinje, poput fatamorgana, pješčanih oluja i dina. Sadašnji pejzaž pustinje postaje sve manje pustinjski. Okolo raste borova šuma, a stare dine zarasle podsjećaju na livadu. Dodatno, na današnji izgled uticala je sadnja šikara bora i breze u zapadnom dijelu pustinje. Samo kod Klucza, u istočnom dijelu pustinje i na sjeveru, u blizini brda Dąbrówka kod Chechła, nalaze se veće sprudovi.[1]

Flora i fauna uredi

Na području Blendovske pustinje nalazi se oko 100 vrsta različitih viših biljaka (vaskularnih) prilagođenih pješčanom tlu i dinamičnim uvjetima dina. Fauna se sastoji uglavnom od insekata i ptica (150 vrsta). Među pticama pažnju zaslužuju četinarska ševa i poljska šiba. Na pijesku se gnijezde ćurlikovci – pustinjsko-stepske ptice. Uz rijeku Bijela Pžemša koja teče kroz sred pustinje, u rijeci možete sresti muskrate, dabrove i potočne lampuge. U pijesku se nalaze grabežljive tigraste bube – tvrdokrilci zelene ili ljubičaste boje sa bijelim mrljama na pokrivačima. Mravlji lavovi se nastanjuju u područjima s rastresitim pijeskom. Njegove ličinke stvaraju rupe u obliku lijevka u koje upadaju mravi.[5]

U Blendovskoj pustinji mogu se sresti i gmizavci (uključujući poskoka, bjeloušku ili smukulju) i vodozemci (uključujući i žabu češnjaču).[6]

Turizam uredi

U pustinji se organizuju razne vrste cikličkih događaja, kao što su trčanje, porodični piknici, koncerti.[7] Blendovska pustinja je atraktivno područje za planinarenje i jahanje. Najpopularnije vidikovce su brdo Czubatka (382 m nadmorske visine), brdo Dąbrówka (355 m nadmorske visine) i Róża Wiatrów (platforma za gledanje).[1]

Zanimljivosti uredi

  • Sam naziv pustinje "Blendovska", kao termin u geografskoj upotrebi, dao joj je 1889. godine Wacław Nałkowski.
  • Prema legendi, pustinja je trebala biti napravljena od peska koji je razasuo đavo, kojim je želeo da napuni rudnik srebra Olkusz.
  • Prosječna godišnja količina padavina u pustinji Błędowska iznosi 726 mm, a prosječna temperatura je 7,3 °C.

Reference uredi

  1. ^ a b c d e f g Szczypek, Tadeusz (2001). Pustynia Błędowska – fenomen polskiego krajobrazu (jezik: poljski). Krzeszowice: Kubajak. ISBN 83-7323-005-X.
  2. ^ "Geotyda - Pustynia Starczynowska". geotyda.pl. Pristupljeno 8. 6. 2022.
  3. ^ "Jedyne takie miejsce na południu Polski! Tak blisko aglomeracji śląskiej, a jakby inny świat". Kołem Się Toczy (jezik: poljski). 18. 5. 2016. Pristupljeno 8. 6. 2022.
  4. ^ Bryś, Henryk; Gołuch, Piotr. Pustynia błędowska dawniej i dziś – interpretacja wieloczasowych zdjęć lotniczych i obrazów satelitarnych (jezik: poljski).
  5. ^ "Pustynia Błędowska - polska pustynia". Przewodniki24.pl (jezik: poljski). 24. 2. 2012. Pristupljeno 8. 6. 2022.
  6. ^ "Zwierzęta i rośliny występujące na Pustyni Błędowskiej". rzilife-pustynia.pl (jezik: poljski). Arhivirano s originala, 2. 6. 2019. Pristupljeno 8. 6. 2022.
  7. ^ "Pustynia Błędowska - najbliższe imprezy i wydarzenia - kalendarz 2020". Pustynia Błędowska (jezik: poljski). Pristupljeno 8. 6. 2022.

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Blendovska_pustinja&oldid=3423223"