Bertha von Suttner
Bertha Sophia Felicita Freifrau von Suttner (Berta fon Zutner; Prag, 9. juni 1843 - Beč, 21. juni 1914), austrijska književnica i pacifista.
Bertha von Suttner | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 19. juni 1843. Prag, Češka |
| Smrt | 21. juni 1914 (71 godina) Beč, Austrija |
Njezin otac, Franz Joseph grof Kinsky von Chinic i Tettau, penzionisani general, umro je prije nego se rodila. Bertha je rasla uz majku Sophiu Wilheminu von Kroner, po rođenju pučanku koju austrijsko plemstvo nije nikada prihvatilo.[1]
Za njezino školovanje koje se sastojalo od učenja stranih jezika (engleskog, talijanskog, i francuskog), književnosti, glazbe i pjevanja, bile su zadužene guvernante.[1]
S navršenih 27 godina i željom da nastavi studij glazbe, Bertha putuje u Milano. Premda je bila strastvena čitateljica, Bertha, nesklona politici i ekonomiji, nije čitala novine. Pored poezije i baletristike-na poseban način osvojio ju je Victor Hugo-čitala je suvremena djela iz etnografije, hemije, astronomije, no omiljeno područje bila joj je filozofija. U filozofima je pronašla intelektualne prijatelje koji su joj omogućili dvostruku egzistenciju. Zazirala je jedino od filozofskih djela koja je, poput Marxovih, percipirala odveć političkim.[2]
S tri propale zaruke iza sebe i ovisnošću o majčinim finansijama svedenim na udovičku penziju, u 30-godišnjoj Berhi pojavila se silna želja za samostalnim životom, nezamislivim bez finansijske neovisnosti. Prekinuvši školovanje za opersku pjevačicu, krenula je u potragu za poslom. Zaposlila se kao kućna odgajateljica. u Donjoj Austriji.[3]
U zimu 1887/88. otputovat će u Pariz. U domu pjesnika Daudeta, nakon što je susrela Nobela s kojim je svo vrijeme održavala pisanu korespodenciju, Bertha je prvi put došla u doticaj s mirovnim pokretom, doznavši za postojanje International Peace and Arbitration Association, koju je 1886. u Londonu utemeljio Hodgson Pratt. Njezina filozofsko-znanstvena rasprava, prikladna isključivo za uski krug čitatelja, svjetlo dana ugledat će 1888. pod naslovom Razdoblje mašina- Predavanje iz budućnosti o našem vremenu. [4]
Svojim antiratnim romanom Dolje oružje, u čijem je naslovu na dojmljiv način bio sažet cilj pacifističkih nastojanja građanskog mirovnog pokreta, ali i životni cilj same autorice, Bertha je u javnosti prije svega željela rastrgati koprenu s užasa rata.[5]
Nakon objavljivanja antiratnog romana Dolje oružje, sada već 46-godišnjakinja, Bertha se sasvim posvetila mirotvornom djelovanju u čijem su se središtu nalazila nastojanja oko razoružanja i ustrojavanja neovisnih međunarodnih sudova za arbitražu.[6]
Kao izvor nove nade za svjetski mir Bertha je doživjela Manifest mira ruskog cara Nikole II iz 1894, u kojem je evropske nacije pozvao na razoružavanje i međunarodnu mirovnu konferenciju. Zahvaljujući Berthinom angažmanu, Manifest nije ostao mrtvo slovo na papiru. U Den Haagu je 1899. održana I međunarodna mirovna konferencija na kojoj nisu sudjelovali pacifisti nego po prvi puta reprezentanti 26 država-državnici, diplomate i generali. Bertha je bila jedina žena nazočna na ceremoniji otvorenja Konferencije.[7]
Pisala je pod pseudonimom B. Oulot. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1905. godine i time je postala prva žena dobitnica te nagrade.
- Claus Bernet: Bertha von Suttner, in: BBKL, 24, 2005, 1435-1471, online: http://www.bbkl.de/s/s4/suttner_s_f.shtml
Također pogledajte
uredi
Reference
uredi- ^ a b Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Kriistić, Alen (2012.). Graditeljice mira (PDF). Sarajevo: TPO Fondacija. str. 5. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO fondacija. str. 6. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 7. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 8. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 14. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć) - ^ Kristić, Alen (2012.). Graditeljice mira. Sarajevo: TPO Fondacija. str. 17-18. ISBN 978-9958-9990-1-7. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|year=(pomoć)
Nedovršeni članak Bertha von Suttner koji govori o dobitnicima Nobelove nagrade treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.