Athletic Bilbao

španski nogometni klub

Athletic Club, odnosno Athletic Bilbao, španski je nogometni klub sa sjedištem u Bilbau.[2]

Athletic Bilbao
Puno imeAthletic Club
NadimakLos leones de San Mamés
Osnovan1898.
LokacijaBilbao
Španija
AdresaIbaigane, Alameda Mazarredo, 23 - 48009 Bilbao
Boje   
StadionSan Mamés[1]
Kapacitet53.289
PredsjednikAitor Elizegi
MenadžerMarcelino
LigaLa Liga
FederacijaRFEF
KonfederacijaUEFA
Pozicija
2022/23.
8. mjesto
Uspjesi
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Domaći
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Gostujući
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Boje ekipe
Treći
Veb-sajtathletic-club.net
Soccerball_current_event.svg

Historija

uredi

Nogomet je u Baskiju došao posredstvom engleskih trgovaca. Novi je sport polahko uzimao maha i počeo potiskivati tradicionalne sportove tog područja. Tako nastaju i prvi klubovi Bilbao FC osnovan od strane engleskih rudara i lučkih radnika i Athletic Club, osnovan od strane baskijskih studenata koji su se vratili sa studija u Engleskoj. Ova dva kluba spajaju se 1902. u jedan pod nazivom Club Vizcaya a 1903. nastaje Athletic Club de Bilbao.

Isprva su klupske boje bile plavo-bijele, no 1910. službene klupske boje su crveno-bijele okomite pruge koje su i danas zaštitni znak ovog kluba. Čini se da je razlog za odabir ovih boja bila činjenica što su lučki radnici iz Sunderlanda donijeli vlastite dresove iz svog grada kao poklon domaćinima, a ti su dresovi bili crveno-bijeli. No, postoji i druga verzija da se promjena dogodila iz vrlo praktičnog razloga, a taj je da je u to vrijeme cijena crvene tkanine bila znatno niža od plave. Od samih početaka klub počinje ostvarivati zapaženije rezultate.

Klub nikada nije ispao iz španske La Lige od njenog osnivanja 1928. i time je uz bok velikanima kao što su Real Madrid ili Barcelona. Klub je jedan od najtrofejnijih u Španiji; osam je puta bio prvak La Lige, a 24 puta pobjednik Kupa kralja. Osvojili su još i superkup 1985. te igrali finale Kupa UEFA 1977.

Nadimci kluba su Rojiblancos ili Zurigorri po klupskoj boji, crveno-bijelim prugama, i Los Leones po mjestu gdje je stadion kluba, a koji je smješten uz crkvu San Mames, sveca koga su bacili lavovima koji su ga odbili pojesti.

Od samih početaka kluba vođeni su krilaticom Con cantera y afición, no hace falta importación tj. S domaćim igračima i navijačima nema potrebe za strancima. Tako cantera postaje službeni stav vodstva kluba iz Bilbaa, ali i ostalih baskijskih klubova tog doba kao što su CD Alaves, Real Union, Arenas Club de Getxo i Real Sociedad. Tih pet timova bili su među deset osnivača španske La Lige. Do danas je jedino Athletic ostao vjeran ovom stavu tako da u klubu mogu igrati samo igrači rođeni u Baskiji i/ili oni čiji su bliski preci baskijskog porijekla. Ipak su to pravilo ponešto ublažili u osamdesetim godinama 20. vijeka kada je dopušteno da u klubu igraju igrači koji su nogometno odrastali u Baskiji.

Pod Francom je klub morao mijenjati ime u Atlético Bilbao jer je Franco odredio da se ne smiju koristiti strane riječi u imenima klubova i organizacija.

U posljednjih dvadesetak godina klub ne uspijeva ostvariti neke veće rezultate, ponajviše zbog ustrajnosti u provođenju cantere. Nekoliko puta je klub uspijevao izboriti nastup u evropskim kupovima, a 1998. pod vodstvom Luisa Fernandeza postali su viceprvaci Španije, izborivši tako Ligu prvaka. Ipak, u posljednjih nekoliko godina klub tavori u sredini ili pri dnu tabele. Protekle dvije sezone klub se grčevito bori za opstanak. Unatoč svemu, prema istraživanjima ugledne novine El Mundo 78% navijača ovog kluba bi radije vidjelo svoj klub u drugoj ligi negoli da se odrekne stava da u klubu igraju isključivo baskijski igrači. Tako ovaj klub ostaje jedan od rijetkih klubova koji se protive pravilima modernog nogometa i pokušavaju kroz razvoj mladih domaćih igrača ostaviti traga u današnjem nogometu. Mnogi ovakvu politiku nazivaju rasističkom i ksenofobičnom, ali oni koji brane ovaj stav naglašavaju kako je njima važnije da igrači na prvom mjestu imaju ljubav prema klubu i da razumiju šta klub znači navijačima, a što nije slučaj s mnogim strancima koji dolaze u klubove španske lige.

Trofeji

uredi

[3]

  • La Liga:
    • Prvaci (8): 1930, 1931, 1934, 1936, 1943, 1956, 1983, 1984.
    • Viceprvaci (7): 1932, 1933, 1941, 1947, 1952, 1970, 1998.
  • Kup kralja:
    • Pobjednici (24): 1903, 1904, 1910, 1911, 1914, 1915, 1916, 1921, 1923, 1930, 1931, 1932, 1933, 1943, 1944, 1944/45, 1950, 1955, 1956, 1958, 1969, 1973, 1984, 2024.
    • Finalisti (16): 1905, 1906, 1913, 1920, 1942, 1949, 1953, 1966, 1967, 1977, 1985, 2009, 2012, 2015, 2020, 2021.
  • Španski superkup:
    • Pobjednici (3): 1984, 2015, 2020/21.
    • Finalisti (2): 1983, 2009.
  • Kup Eve Duarte:
    • Pobjednici (1): 1950.
    • Finalisti (1): 1945.

Trenutni sastav

uredi

11. 9. 2021.[4] Napomena: Zastave pokazuju reprezentaciju kao što je definisano pravilima podobnosti FIFA-e. Igrači mogu imati više od jednog ne-FIFA-inog državljanstva.

Br. Poz. Nacija Igrač
1 G   Unai Simón
2 O   Álex Petxa
3 O   Unai Núñez
4 O   Iñigo Martínez
5 O   Yeray Álvarez
6 V   Mikel Vesga
7 N   Álex Berenguer
8 V   Oihan Sancet
9 N   Iñaki Williams
10 N   Iker Muniain (kapiten)
11 N   Jon Morcillo
12 O   Daniel Vivian
13 G   Jokin Ezkieta
14 V   Dani García
15 O   Iñigo Lekue
Br. Poz. Nacija Igrač
16 V   Unai Vencedor
17 O   Yuri Berchiche
18 V   Óscar de Marcos (2. kapiten)
19 V   Oier Zarraga
20 N   Asier Villalibre
21 O   Ander Capa
22 N   Raúl García (3. kapiten)
23 O   Peru Nolaskoain
24 O   Mikel Balenziaga
26 G   Julen Agirrezabala
30 N   Nico Williams
31 O   Aitor Paredes
32 V   Beñat Prados
33 N   Nico Serrano
34 N   Juan Artola

Treneri kroz historiju

uredi

Dresovi kroz historiju

uredi
1903. 1910. 1913. 1950. 1970. 1982. 1996. 2004. 2009.
                 

Statistika

uredi

Najviše nastupa

uredi
# Nogometaš[6] Period Ukupno Liga Kup Evropa Ostalo
1. Iribar 1962–1980 614 466 93 49 6
2. Rojo 1965–1982 541 414 87 34 6
3. Etxeberria 1995–2010 514 441 41 26 2
4. Gaínza 1939–1959 486 381 99 6
5. Orúe 1950–1968 480 391 73 16
6. Iraola 2003– 476 384 49 41 2
7. Larrazábal 1990–2004 445 390 37 18
8. Canito 1948–1963 435 354 75 6
9. Guerrero 1992–2006 430 372 41 15 2
10. Argote 1977–1990 427 332 68 18 9

Najbolji strijelci

uredi
# Nogometaš[6] Period Ukupno Liga Kup Evropa Ostalo Prosjek
1. Zarra 1940–1955 333 252 81 - - 0,95
2. Dani 1974–1986 199 147 37 11 4 0,50
3. Arieta 1951–1966 170 136 30 4 - 0,56
4. Panizo 1938–1955 163 126 37 - - 0,40
5. Gaínza 1939–1959 149 119 29 1 - 0,30
6. Gorostiza 1929–1940 148 111 37 - - 0,79
7. Bata 1929–1936 141 105 36 - - 0,90
8. Artetxe 1950–1965 133 105 23 5 - 0,39
9. Urzaiz 1996–2007 129 116 12 1 - 0,31
10. Uriarte 1962–1974 120 90 22 8 - 0,30
11. Llorente 2005–2013 118 85 17 16 - 0,35

Reference

uredi
  1. ^ Bilbao – San Mamés (2013), estadiosdeespana.blogspot.co.uk; pristupljeno: 23. 8. 2014.
  2. ^ Athletic Club, FIFA.com Arhivirano 9. 5. 2015. na Wayback Machine; pristupljeno: 23. 8. 2014.
  3. ^ Honours, athletic-club.net Arhivirano 8. 2. 2015. na Wayback Machine; pristupljeno: 23. 8. 2014.
  4. ^ "Team 2020-21". Athletic Club.
  5. ^ Coaches Athletic Club, athletic-club.net Arhivirano 19. 10. 2013. na Wayback Machine; pristupljeno: 23. 8. 2014.
  6. ^ a b ALL THE PLAYERS, athletic-club.net Arhivirano 20. 10. 2013. na Wayback Machine; pristupljeno: 23. 8. 2014.

Vanjski linkovi

uredi