Aposematizam
Aposematizam ili aposemija (od grčkog apo - dalje i sematik - znak, značenje) je možda najčešći oblik znakova upozorenja, koji upotrebljavaju mnoge životinjske vrste u svrhu zaštite od grabežljivaca. Bojeći svoje tijelo jarkim bojama, ove životinje su razvile sposobnost obeshrabrivanja potencijalnih grabežljivaca, tako što jarke boje odbijaju neke potencijalne grabežljivce smatrajući da se iz ovih obojenih životinja krije otrov ili neka druga vrsta opasnosti.[1] Jedna, suprotna, forma aposematizma, koju upotrebljavaju biljke cvjetnice, koje imaju jarko obojene cvjetove, da bi privukle insekte u svrhu oprašivanja. Znakovi upozorenja mogu biti u formi boje, zvuka ili mirisa, kao i mnogim drugim perceptivnim karakteristikama.[2] Aposematični signali su od koristi i grabežljivcu i plijenu, jer svi oni izbjegavaju potencijalnu opasnost. Aposematične osobine živih bića, naročito onih koji su na nižim mjestima u lancu ishrane, su u suprotnosti sa široko prihvaćenom teorijom da se plijen gotovo uvijek skriva pred predatorima.
Raširenost uredi
.jpg)
Aposematizam je široko rasprostranjen kod beskičmenjaka, naročito insekata; nešto manje kod kičmenjaka, u najvećem broju kod manjeg broja reptila, amfibija i riba. Neke biljke, Polygonum sagittatum, također ispoljavaju aposematične osobine, da bi upozorile biljoždere da nije jestiva. Sličan primjer se može navesti i kod tvora, koji svojim crno-bijelim prugama i oštrim mirisom odbija potencijalne grabežljivce.
Vanjski linkovi uredi
Reference uredi
- ^ "Multiple, recurring origins of aposematism and diet specialization in poison frogs". Arhivirano s originala, 4. 6. 2008. Pristupljeno 9. 3. 2008.
- ^ T. Eisner: Toxicity, Odor Aversion and Olfactory Aposematism, Science, 1981, 213: str. 476
| Commons ima datoteke na temu: Aposematizam |