Alberto Moravia

Alberto Moravia (Rim, 28. novembar 1907. - Rim, 26. septembar 1990.), italijanski književnik, porijeklom Jevrej iz Moravske.

Alberto Moravia
Moravia fotografisan od Paolo Monti 1982.
Rođen(a) kaoAlberto Pincherle
Rođenje (1907-11-28) 28. novembar 1907.
Rim, Italija
Smrt26. septembar 1990(1990-09-26) (82 godine)
Rim, Italija
ZanimanjeRomanopisac, novinar, dramaturg, esejista, filmski kritičar
NacionalnostItalijan

Ugled jednog od najboljih i najčitanijih predstavnika savremene italijanske proze, Moravia je stekao već prvim romanom "Ravnodušni ljudi" iz 1929. u kojem je dao analizu moralnog raspadanja višeg građanskog sloja.

Nakon rata Moravia je velik uspjeh postigao romanom "Rimljanka" iz 1947, o mladoj djevojci iz naroda, koja poslije prvih ljubavnih iskustava, potaknuta bijedom i nezdravom društvenom sredinom, postaje bludnica, stiče mučna životna iskustva i na kraju se miri sa životom u očekivanju djeteta kojem je otac zločinac. Tipičan predstavnik Moravijinog književnog svijeta je i konformist iz istoimenog romana, ništavan mladić s perverznim i zločinačkim sklonostima u službi totalitarnog režima.

I ostala Moravijina djela, naprimjer romani "Prezir", "Dosada", kao i pripovijetke "Rimske priče", doživjela su velik uspjeh u svijetu. O savremenim društvenim i moralnim problemima Moravia je pisao i kao publicista i urednik časopisa.

Moravia je jednom rekao da su najvažnije činjenice njegovog života bile njegova bolest, tuberkulozna infekcija kostiju koja ga je pet godina prikovala za krevet i fašizam, jer su ga oboje uzrokovali da pati i čini stvari koje inače ne bi uradio. "Naš karakter formira ono na šta smo primorani da radimo, a ne ono što radimo svojom slobodnom voljom."[1] Moravija je bio ateista.[2] Njegovo pisanje je bilo obilježeno činjeničnim, hladnim, preciznim stilom, često oslikavajući neraspoloženje buržoazije. Bio je ukorijenjen u tradiciji narativa iz devetnaestog vijeka, potpomognut visokom društvenom i kulturnom svijesti.[3] Moravia je smatrao da pisci moraju, ako žele da predstavljaju stvarnost, "zauzeti moralnu poziciju, jasno osmišljen politički, društveni i filozofski stav", ali i da, na kraju krajeva, "pisac opstaje uprkos svojim uverenjima".[4] Između 1959. i 1962. Moravia je bio predsjednik PEN International-a, svjetskog udruženja pisaca.

Djela uredi

 
Alberto Moravia sa Ginom Lollobrigidom

Pišući o suvremenim društvenim i moralnim problemina doživio je uspjeh i romanom “Preziri”, “Dosada”, kao i pripovjetkama "Rimske priče". Iz tih razloga Alberto Moravia je poznat među širokoj čitalačkoj publici, pa se s pravom može govoriti o njegovoj popularnosti. On je jedan od najistaknutijih pisaca, analitičar i snažan posmatrač gradskog života i njegovih negativnih osobina; nagonskog egoizma i amoralnosti, spolne izopačenosti i neodlučnosti pred životnim činjenicama.

Ostala djela: uredi

  • Ravnodušni ljudi (Gli indifferenti, 1929)
  • Maskarada (La mascherata, 1941)
  • Agostino (Agostino, 1944)
  • Bračna ljubav (L'amore coniugale, 1947)
  • Konformist (Il conformista, 1947)
  • Čočara (La ciociara, 1957)
  • Nove rimske priče (Nuovi racconti romani, 1959)
  • Automat (L'automa, 1962)
  • Pažnja (L'attenzione, 1965)
  • Raj (Il paradiso, 1970)
  • Ja i on (Io e lui, 1971)
  • Noso Rog (Storie della preistoria, 1982)

Reference uredi

  1. ^ Accrocca, E.F. Roma allo specchio nella narrativa Italiano da De Amicis al primo Moravia, Istituto Storia Romana, Rome 1958. Reprinted in Giuliano Dego, Moravia (Writers and Critics Series), Oliver & Boyd, Edinburgh 1966, page 3, ASIN B0000CN5PF.
  2. ^ Viola, Carmelo R. (1991). "Alberto Moravia o del "realismo borghese"". Fermenti (jezik: italijanski). Rome: Fermenti Editricce (203). Pristupljeno 4. 12. 2013.
  3. ^ Dego, Giuliano (1966). Moravia (Writers and Critics Series). Edinburgh: Oliver & Boyd. Foreword.
  4. ^ Burnside, John (8. 7. 2011). "My hero Alberto Moravia". The Guardian. Guardian News and Media. Pristupljeno 4. 12. 2013.

Vanjski linkovi uredi