Žuravanski mir
Žuravanski mir (turski: İzvança Antlaşması; poljski: rozejm w Żurawnie) potpisan je 17. oktobra 1676. u gradu Žuravno, u bici za Žuravno.[1]
| Vrsta | Mirovni sporazum |
|---|---|
| Potpisan | 17. oktobar 1676. |
| Lokacija | Žuravno |
| Strane |
Sporazumom, koji su potpisali Poljsko-Litvanska Unija i Osmansko Carstvo, okončana je druga faza Poljsko-osmanlijskog rata (1672–76). Sporazum je revidirao raniji Bučački mir iz 1672. i bio je povoljniji za Savez, koji više nije morao plaćati danak, i koji je povratio oko jedne trećine ukrajinskih teritorija izgubljenih Bučačkim mirom.[2] Također je podrazumijevao da se Tatarima iz Lipke daje slobodan individualni izbor da li žele da služe Osmanskom Carstvu ili Poljsko-litvanskom savezu.
Da bi ratifikovao ugovor, Savez je u Istanbul poslao Jana Gninskog, vojvodu Chelmno vojvodstva, gdje je boravio u periodu od 1677 do 1678, ali je u međuvremenu poljski Sejm odbio da ratifikuje dokument. Ubrzo nakon toga izbio je Veliki turski rat. Nakon Karlovačkog mira, Podolija je vraćena Poljskoj.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Hötte, Hans H. A. (20. 3. 2015). Atlas of Southeast Europe: Geopolitics and History. Volume One: 1521-1699 (jezik: engleski). BRILL. str. 105. ISBN 978-90-04-28888-1. Arhivirano s originala, 17. 11. 2023. Pristupljeno 26. 5. 2023.
- ^ "Żórawno – 1676 - w oblężonym obozie". www.wilanow-palac.pl. Arhivirano s originala, 22. 1. 2023. Pristupljeno 22. 1. 2023.