Trakošćan (dvorac)
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Trakošćan je dvorac u Hrvatskoj. Smješten je u sjevernom dijelu regije Hrvatskog zagorja, koji administrativno pripada Varaždinskom kantonu. Nalazi se oko 23 km sjeveroistočno od Krapine, a 40 km jugozapadno od Varaždina, na nadmorskoj visini od 250 m. Najbliža mjesta su Macelj i Strahinjščica. Sa oko 40.000 posjetilaca godišnje jedan je od najposjećenijih hrvatskih dvoraca.
Historija uredi
Dvorac je podignut u 13. vijeku. U njegovoj osnovi prepoznatljive su karakteristike jednostavnih romaničkih kastela 12.-13. vijeka. Među mnogobrojnih feudalnim gospodarima koji su ga posjedovali ističu se grofovi Celjski, Jan Vitovec, Korvini, te Gyulayi. Od 1568. godine nadalje u vlasništvu je plemićke porodice Drašković.
Više puta objekt je proširivan i dograđivan. 1592. godine Draškovići podižu artiljerijske kule s krovištem (o čemu svjedoči ploča s grbom i natpisom Ivana II. Draškovića iz 1592. na zapadnoj kuli), a u to se doba dograđuje i sprat, povisuje centralna kula i oblikuje dvorište s arkadama. U 18. vijeku na kulama se izgrađuju kruništa, glavna kula dobiva razvedenu lanternu, a oko zamka gradi se cinktura odbrambenih objekata, zidova i kula.
U 19. vijeku zamak je bio oronuo i zapušten, ali ga je u periodu 1850-1860. obnovio podmaršal Juraj VI. Drašković, stvorivši atraktivan rezidencijalni dvorac. Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkome stilu uz istovremenu obnovu čitavog širokog okolnog područja, gdje je uređena park-šuma s rijetkim drvećem, vještačkim jezerom i baštanskim objektima. Istaknuti su elementi obnovljena dvorca: ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski iz 18. vijeka, viteška dvorana s cjelovitim viteškim oklopima iz 16. vijeka i zastavama Draškovićeva banderija (vrste vojne jedinice) iz 18. v., zbirka oružja s teškim puškama „bradaticama“ (njemački: Hakenbüchse), puškama i pištoljima na kolo, te turskog oružja, zbirka portreta Draškovića i njihovih rođaka (na primjer Nikola Zrinski) iz 16-19. vijeka, opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković iz druge polovine 19. vijeka, ciklus Četiri kontinenta M. Stroya, klavir C. Graffa, očuvana dvorska kuhinja, te knjižnica. U parku ispod dvorca nalazi se kapela sv. Ivana (»Januš«) iz 1752. godine s kasnobaroknim namještajem.
Novije generacije porodice Drašković povremeno su boravile u Trakošćanu sve do 1944. godine, kada se trajno iseljavaju u Austriju. Ubrzo zatim, nakon drugog svjetskog rata, dvorac je nacionalizovan.
Od 1953. godine postoji stalna muzejska postavka, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz perioda obnove sadrži i vrijedne primjerke baroknog namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je u vlasništvu Republike Hrvatske.
Park-šuma uredi
Godine 1955. područje uz dvorac, kao i okolno šumovito područje oko Trakošćanskog jezera, proglašeno je zaštićenim područjem, kategorija park-šuma, površine 4,87 km2.[1][2][3]
Parkovni prostor oko dvorca Trakošćan tipičan je primjer romantičarskog pejzaža iz sredine 19. stoljeća, koji se do danas očuvao u gotovo neizmjenjenom obliku. Pejzaž se dijelom razvio iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, od koje su do danas ostali sačuvani pojedinačni primjerci starih hrastova. Posađene su i različite egzotične vrste drveća, koje kroz godišnja doba mijenjaju kolorističku sliku. Umjetno jezero je površine oko 23 ha.
Galerija uredi
Također pogledajte uredi
Vanjski linkovi uredi
Commons ima datoteke na temu: Trakošćan (dvorac) |
- ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj - Trakošćan, br. 81146". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ^ Park-šuma Trakošćan