De novo

čvor stranica na Wikimediji

De novo – u općoj upotrebi – je latinski izraz koji znači "od početka", "iznova", "ispočetka", "ponovo počinje".

Upotrebljava se u različitim oblastima prirodnih i društvenih nauka, ali i u pravu i ekonomji, pa sve do nekonvencijalnog komuniciranja.

Biologija i hemija uredi

  • De novo je termin za bilo koji oblik novih bioloških karakteristika. U tom kontekstu, ponekad može biti zamijenjeno latinskim izrazom ab initio.[1][2]
  • De novo mutacija je bilo koja promjena genetičkog materijala, na razini gena, hromosom]]a i/ili hromosomskih garnitura, koja se po prvi put javlja u kod jedne individue u populaciji. Ona je posljedica mutacije u klicnim ćelijama (jaje ili sperme) jednog od roditelja ili u oplođenom jajetu, sama po sebi.[3]
  • De novo skup transkriptoma je način stvaranja transkriptoma bez referentnog genoma.
  • De novo sinteza složenih molekula iz jednostavnih molekula u biohemijskim procesima.
  • De novo dizajn proteina je stvaranje proteinske sekvence koja se ne temelji na postojećoj, prirodnoj sekvenci.
  • De novo predviđanje 3D strukture proteina, samo na osnovu njene sekvence.
  • De novo hibrid je organizam tek izveden u potomstvu dva različita roditelja svojti, tj.    hibrid ili onaj koji nije daleko od    generacije.

Informatika uredi

  • De novo traženje označava početak novog (ili ponavljanje od početka) algoritma, diskretne i računske geometrije, a posebno, problema pakovanja.

Pravo uredi

  • De novo suđenje je novo suđenje u pravnom sistemu.
  • De novo preispitivanje je drugostepeni standard ocjene spornih pravnih pitanja.

Ekonomija uredi

  • De novo banka, koja je u pogonu tokom pet godina ili manje.
  • De novo, u finansijskoj terminologiji, odnosi se na pokazatelje novoosnovanih preduzeća (posebno financijskih usluga u industriji), da bi se razlikovala od starijih kompanija. Na primjer, "rast de novo" označava rast od tek početka poslovnja firme.
  • De novo, u kontekstu marketinga i oglašavanja, znači "ponovo, ali na drugačiji način".

Reference uredi

  1. ^ Futuyma, D. J. (1998): Evolutionary Biology. Sunderland, MA: Sinauer Associates.
  2. ^ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), Londo (England) , ISBN 0-674-36445-7 ; ISBN 0-674-36446-5.
  3. ^ Pagon R. A., Adam M. P., Ardinger H. H.: GeneReviews|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK5191/#IX-D, University of Washington, Seattle.