Zofia Kawecka

poljska knjižničarka

Zofia Lubina Kawecka, [fonetski: Zofja Lubina Kavecka] (Tuzla, 4. aprila 1888. – Poznań, 22. oktobra 1971.) bila je poljska bibliotekarka, učiteljica, prevoditeljica, društvena aktivistkinja, feministkinja.

Zofia Kawecka
Rođenje4. aprila 1888.
Smrt22. oktobar 1971(1971-10-22) (83 godine)
PrebivališteSarajevo
Nacionalnostpoljska
Alma materJagelonski univerzitet
Zanimanjebibliotekarka, učiteljica, prevoditeljica, društvena aktivistkinja, feministkinja
NagradeSRB-SHS-YUG Orden Svetog Save Oficir BAR.svg
Grob Zofie Kawecke

BiografijaUredi

Zofia Kawecka rođena je u Tuzli u porodici sudskog službenika. Nakon određenog vremena, preselila se sa ocem u Sarajevo. U to vrijeme mogućnost srednjoškolskog obrazovanja za žene u Bosni bila je izuzetno ograničena. Stoga je, kako bi nastavila školovanje, poslana u Krakov, gdje je pohađala gimnaziju Svete Jadvige.[1] Poslije toga, studirala je njemačku i klasičnu filologiju na Jagelonskom univerzitetu (1906.–1910.). Također je godinu dana studirala na Univerzitetu u Beču. Godine 1911. doktorirala je filozofiju,[2] braneći disertaciju Muskatbluts Leben und Dichten. Bila je jedna od prvih žena rođenih u Bosni i Hercegovini koja je stekla titulu doktora nauka.[1]

Iste godine vratila se na Balkan. Tokom Prvog svjetskog rata radila je kao medicinska sestra Crvenog križa u Novom u Dalmaciji.[1] Nakon rata preselila se sa ocem u Poznanj gdje je 3. novembra 1920. godine počela raditi u lokalnoj Univerzitetskoj biblioteci. Obavljala je funkcije na rukovodećem položaju, katalogizirala je inkunabule, organizovala predavanja o srpskohrvatskoj književnosti i jeziku.[2] Sarađivala je sa Edwardom Klichom.[3] Kawecka je bila uključena u aktivnosti poljsko-jugoslovenskog društva u Poznanju u sklopu kojeg je, između ostalog, objavljivan časopis „Przegląd Polsko-Jugosłowiański”("Poljsko-jugoslovenska rubrika"). Objavljivala je prijevode i članke o kulturi i istoriji južnih Slavena u lokalnim časopisima poput: "Kurier Poznański" (1928.–1930.), "Przegląd Muzyczny" (1921.), "Tęcza" (1931.), "Dziennik Poznański" (1933.), "Przegląd Współczesny" (1924.).[1] Godine 1936. kralj Jugoslavije dodjelio joj je oficirski krst Ordena Svetog Save za doprinos u promociji kulture i književnosti jugoslovenskih naroda u Poljskoj.[1][2] U 1933. godini predstavljala je Poljsku na Trećem kongresu jedinstva slavenskih žena u Beogradu.[1]

U septembru 1939. Kawecka je bila zapovjednik protuzračne odbrane u biblioteci.[3] 23. decembra 1939. izbačena je iz svog stana u ul. Małeckiego. Početkom 1940. preselila se u Varšavu, gdje je održavala tajne časove njemačkog jezika u državnoj gimnaziji M. Curie-Skłodowskej. Bila je aktivna u odboru samopomoći zaposlenih Univerziteta u Poznanju i u Varšavskom odboru za socijalnu samopomoć. U julu 1941. preselila se na imanje Głazów blizu Sandomierza, gdje je radila i kao učiteljica. Po završetku njemačke okupacije, od septembra 1944. do 14. aprila 1945. godine, predavala je u srednjoj školi u Sandomierzu. Vratila se u Poznanj, gdje je 24. aprila 1945. godine nastavila raditi u Univerzitetskoj biblioteci. Od 1950. do penzionisanja 1958. godine bila je njena direktorica.[2]

Od 1956. godine živjela je u biblioteci. Nakon njene smrti, stan joj je preuređen u jednu od bibliotetskih sala.[2]

DjelaUredi

  • Zofia Kawecka: Królewicz Marko w historji Serbji i w pieśni ludowej. Poznań: 1928, s. 12. OCLC 837592253.
  • Zofia Kawecka: Bibliografja regionalna za lata 1930–1932 włącznie. Poznań: Wyd. Zarząd st. m. Poznania, 1934, s. 246. OCLC 837591952.
  • Zofia Kawecka: O bibliografji regjonalnej : (koreferat). Warszawa: 1936, s. 299. OCLC 831090936.
  • Zofia Kawecka: Materiały do katalogu inkunabułów Biblioteki Głównej Uniwersytetu im. A. Mickiewicza. Poznań: Uniw. im. A. Mickiewicza, 1960, s. 143. OCLC 803413708.

Knjige za djecu

  • Zosia Kawecka: Cudne Bajki. Adam Setkowicz (ilustr.). Kraków: Salon Malarzy Polskich, 1925, s. 16.
  • Zosia Kawecka: Kopciuszek. Leon Perfecki (ilustr.). Kraków: Salon Malarzy Polskich, 1925, s. 16.
  • Zosia Kawecka: Tomcio Paluch. Leon Perfecki (ilustr.). Kraków: Salon Malarzy Polskich, 1925, s. 16.
  • Zofja Kawecka: Robinson Kruzoe. Daniel Defoe (oryg.). Kraków: Salon Malarzy Polskich, 1925, s. 16.
  • Zosia Kawecka: Jaś i Małgosia : opowiadanie. Leon Perfecki (ilustr.). Kraków: Salon Malarzy Polskich, 1925, s. 16.
  • Zosia Kawecka: Przygody Zosi i Maciusia. Adam Setkowicz (ilustr.). Kraków: Salon Malarzy Polskich, 1925, s. 16.
  • Zosia Kawecka: Wierszyki i powiastki dla grzecznych dzieci. Adam Setkowicz (ilustr.). Kraków: Salon Malarzy Polskich, 1936, s. 16.

ReferenceUredi

  1. ^ a b c d e f Lis, Tomasz Jacek (2018). "Bosanskohercegovacke Poljakinje: Teodora Krajewska, Zofia Kawecka i Helena Nieć". Zbornik Radova Naučna/Znanstvena konferencija Bosanskohercegovačke naučnice/znanstvenice i njihov istraživački rad. Mostar: 402–405. ISBN 978-9958-11-148-8. Pristupljeno 7. 5. 2021.
  2. ^ a b c d e Wydra, Wiesław (1998). "Pierwsze wrześniowe dni 1939 r. w poznańskiej Bibliotece Uniwersyteckiej we wspomnieniach dr Zofii Kaweckiej" (PDF). Biblioteka (jezik: poljski) (2 (11)): 172–178. ISSN 1506-3615. Arhivirano s originala (PDF), 25. 4. 2021. Pristupljeno 7. 5. 2021.
  3. ^ a b Kawecka, Zofia (2009). "Wspomnienie o profesorze Edwardzie Klichu, Błażej Bubnowicz". wbc.poznan.pl. Okupacja I, „Kronika Miasta Poznania” (jezik: poljski). Poznań: Wydawnictwo Miejskie Posnania. str. 238–239. ISSN 0137-3552. Arhivirano s originala, 25. 4. 2021. Pristupljeno 7. 5. 2021.