Zlatko Ugljen je jedan od najpriznatijih bosanskohercegovačkih arhitekata današnjice. Rođen je u Mostaru 1929. godine. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu, arhitektonski odsjek. Radio je kao redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu i Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Bijela džamija u Visokom

Bio je učenik kod profesora Juraja Najdharta, pionira arhitekture bosanskohercegovačke moderne. Ugljen je nastavio rad tražeći uporište u bogatstvu tradicionalnih modelâ, volumenâ, elemenatâ i materijalâ, stvarajući uvijek novi osećaj duboke tradicije (izvornosti), pretočenu u novu graditeljsku pojavnost – arhitekturu postojanosti.

Svojim opsežnim stvaralaštvom u širokom domenu od objekata privredne, turističke, stambene, sportske, rekreativne, reprezentativne i sakralne namjene do spomenika, enterijera i primjenjenog dizajna, dao je poseban doprinos bosanskohercegovačkom kontekstu i tradiciji arhitekturi modernizma.[1]

Ostvarenja uredi

  • Šerefudinova bijela džamija u Visokom (1969-79), za koju je 1983. godine dobio prestižnu međunarodnu nagradu za arhitekturu “Aga Khan” i koja je ušla u gotovo sve enciklopedije savremene arhitekture
  • Džamija Behram-begove medrese u Tuzli (1996-2000)
  • Spomen-dom Hasan Kafije Pruščaka u Pruscu (1998-2002)
  • Upravna zgrada Rijaseta islamske zajednice BiH, Sarajevo (2007, u realizaciji), koautori H. Dropić i Nina Ugljen – Ademović.
  • Crkva Sv. Petra i Pavla sa samostanom u Tuzli (1977 projekat, još u izgradnji)
  • Crkva Sv. Marka na Plehanu (1993), koautor Nina Ugljen – Ademović
  • Crkva Gospe od anđela u Zabilju, Bila (2004-2009)
  • Dom umirovljenih svećenika mostarske biskupije u Mostaru (1989-2004)
  • Pošta u Visokom (1968-70), sa impozantnom skulpturom Dušana Džamonje ispred glavnog ulaza
  • Narodno pozorište u Zenici (1974), koautor akademik J. Finci, za koje su dobili prestižnu Borbinu Savezna nagrada za arhitekturu 1978. godine
  • Rezidencija predsjednika Predsjedništva SR BiH u Sarajevu – danas Libijski konzulat (1976-78)
  • Rezidencija Predsjednika SFRJ na Gorici u Bugojnu (1978-79)
  • rezidencija Izvršnog vijeća SR BiH na Tjentištu (1977-78)
  • Hotel Visoko u Visokom (1971-74)
  • Hotel Ruža u Mostaru (1974-75)
  • Hotel Bregava u Stocu (1973-79)
  • Hotel Kalin u Bugojnu (1979-83)
  • Planinski hotel Vučko na Jahorini (1983)

Značajne nagrade uredi

  • Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1963.
  • Nagrada Društva primjenjenih umjetnika BiH 1963.
  • Savezna nagrada "Borba" za arhitekturu 1978.
  • Aga Khanova nagrada za arhitekturu 1983.
  • 27 julska nagrada BiH 1983.
  • Nagrada Društva arhitekata Sarajeva 1980.[2]

Članstvo uredi

Redovni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Reference uredi

  1. ^ "Arhitektura postojanosti – akademik Zlatko Ugljen". Arhivirano s originala, 4. 1. 2019. Pristupljeno 26. 6. 2018.
  2. ^ ANUBiH - Biografija Zlatka Ugljena[mrtav link]