Wilhelm von Leeb

Wilhelm Ritter von Leeb (Landsberg am Lech, 5. septembar 1876 – Hohenschwangau, 29. april 1956) bio je njemački generalfeldmaršal za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Wilhelm Ritter von Leeb
Wilhelm Ritter von Leeb
Rođenje (1876-09-05) 5. septembar 1876.
Landsberg am Lech, Njemačka
Smrt29. april 1956(1956-04-29) (79 godina)
Hohenschwangau, Njemačka

Biografija uredi

Ritter von Leeb započinje svoju karijeru 1895. u tadašnjoj Bavarskoj armiji. Za vrijeme prvog svjetskog rata dolazi u Generalštab kao oficir. Poslije rata prelazi u međuratnu Njemačku vojsku (Reichswehr) gdje je 1. februara 1929. dobio čin generalmajora. Iako umirovljen poslije Fritsch afere, Wilhelm von Leeb 1938. ponovo ulazi u službu Wehrmachta gdje kao komandant Vojne grupe I. učestvuje u napadu na Sudetsko područje. 26. augusta 1939. preuzima komandu nad Vojnom grupom C na području Oberrhein (Gornji Rajn) sa kojom 14. juna probija tada jako utvrđenu francusku Maginot liniju. Pri napadu na SSSR, Leeb zapovjeda Vojnu grupu Sjever sa kojom dolazi do predgrađa Lenjingrada.[1]

Nesuglasice sa Hitlerom uredi

Kao jedan od starijih oficira, Leeb Wehrmacht vidi kao vojnu snagu države van političkih intriga. Nesuglasice sa Hitlerom dovode do pada jednog od najsposobnijih taktičara tog vremena. Protiv naredbi Hitlera, vođen taktičkim mišljenjima, Leeb djelimično povlačenjem popravlja borbene linije što u očima Hitlera izgleda kao izdaja. Kao jedan od najzaslužnijih u ratu protiv Francuske, Leeb ne dijeli sudbinu smrti mnogih drugih neposlušnih oficira, nego je 16. januara 1942. otpušten i više se ne vraća u službu.

Suđenje uredi

 
Saslušanje optuženika Von Leeb u Nürnbergu 1948.

22. oktobra 1942. iako jedan od rijetkih generala koji su poštovali Ženevske konvencije, Leeb je pred američkim ratnim sudom osuđen na tri godine zatvora. Kao osnova se koristilo sprovođenje Komisarske naredbe izdane od Hitlera po kojoj se svaki ruski politički komesar morao ubiti na licu mjesta iz razloga demoralizacije jedinica. Pošto je već pri samom kraju rata bio uhapšen, kazna se smatrala kao odležana.

Reference uredi

  1. ^ Lexikon des Dritten Reiches, ISBN 3-89350-563-6 (de)

Vanjski linkovi uredi