Topaz je mineral iz grupe nezosilikata sa hemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2. Kristalizuje u rompskom kristalnom sistemu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su rastvora iz kojih kristalizuju zasićenije, kristali su izduženiji.

Topaz
Općenito
KategorijaMineral
Hemijska formulaAl2[SiO4](F,OH)2
Identifikacija
Bojabezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast
Kristalni habituskratkoprizmatičan do dugoprizmatičan
Kristalni sistemrompski, k.r. mmm
Kalavostsavršena po {001}
Lomljivostškoljkast
Tvrdoća8
Sjajstaklast
Indeks prelamanjaNp = 1, 610 - 1,631
Nm = 1,610 - 1,631
Ng = 1,617 -1,638
Ultraljubičasta fluorescencijau žutoj ili svijetlozelenoj boji
Ogrebbijel
Gustoća3,49 - 3,6 g/cm3
Bezbojni topaz, Minas Gerais, Brazil

Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) i specifičnu gustinu 3,4 do 3,6, no ako je više OH-grupa u sastavu, gustina će biti manja. Sjaj mu je staklast.

Čisti topaz je providan, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut i providan do poluprovidan. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi.

Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.

Ležišta i nalazišta

uredi

Topaz često nalazimo u zajednici sa silikatnim (kiselim) magmatskim stijenama granita i riolita. Obično kristalizuje u granitnim pegmatitima ili u šupljinama ispunjenim zrakom unutar riolitne lave (takve topaze nalazimo na planini Topaz, zapadna Utah, SAD). Moguće ga je naći i uz fluorit, mikroklin i kasiterit. Nalazimo ga na Uralu i Ilmenu, u Češkoj, Njemačkoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Japanu, Brazilu, Meksiku i u SAD-u.

Najveći do sada pronađeni topaz je nazvan "El Dorado" - nađen u Brazilu 1984. godine, teži 6,2 kg i nalazi se u britanskoj Kraljevskoj kolekciji.

Etimologija i upotreba

uredi

Ime "topaz" dolazi od grčke riječi topazos, što znači "tražiti", a to se odnosilo na ostrvo Zabargad u Crvenom moru, kojeg je bilo jako teško naći, a na njegovim tajnim lokalitetima je bilo žutog kamena (za kojeg se danas misli da je zapravo bio žuti olivin) koji se kopao u antička vremena. U srednjem vijeku ime topaz koristilo se za bilo koji žuti dragulj, no danas se koristi samo za ovaj silikat.

Žuti topaz je rođendanski kamen mjeseca novembra, a plavi topaz mjeseca decembra.

Vanjski linkovi

uredi