Tabačka džamija (Banja Luka)
Tabačka džamija ili Debagija bila je jedna od najstarijih džamija sagrađenih u Banjoj Luci. Nalazila se u Gornjem Šeheru (stara Banja Luka),[1][2] u središtu mahale Tabaci, koja je nastala nizvodno od potoka Suturlija, nakon turskog osvajanja Banje Luke. Mahala je ime dobila po zanatlijama (tabacima), koji su na obali Vrbasa štavili kožu. Kasnije kako se mahala više širila podijeljena je na "Gornje" i "Donje Tabake".[3][4][5][6] Prema legendi stanovništvo se na ovaj prostor doselilo iz sela Trn, bježeći od kuge.[5] Džamija je bila sagrađena od ćerpiča i imala je drvenu munaru.[3][7] Džamija je sagrađena od priloga članova tabačkog esnafa u Bosni i Hercegovini i bila je jedna od pet koju je ovaj esnaf izgradio. Ostale četiri džamije izgrađene su u Tešnju, Mostaru, Sarajevu i Visokom.[8][5] Tabačka džamija izgrađena je između 1528. i 1580. godine,[9] odnosno najkasnije do kraja 16. vijeka.[10]
| Tabačka džamija | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Banja Luka |
| Religija | Islam |
| Općina | Banja Luka |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Specifikacije | |
| Munare | 1 |
| Materijali | Ćerpič i drvo |
Srušena je nakon Prvog svjetskog rata, 1919.[3][7][5]
Reference
uredi- ^ Bejtić 1953, str. 93–94.
- ^ Mujezinović 1977, str. 195.
- ^ a b c Bejtić 1953, str. 94.
- ^ Ravlić 1974, str. 15.
- ^ a b c d Husedžinović 1990, str. 101.
- ^ Husedžinović 2005, str. 99.
- ^ a b Popara 2008, str. 76.
- ^ Husedžinović 2012, str. 108.
- ^ Bećirbegović 1990, str. 122.
- ^ Kreševljaković 1934, str. 895.
Literatura
uredi- Bećirbegović, Madžida (1990). Džamije sa drvenom munarom u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Veselin Masleša. COBISS.BIH 1640710
- Bejtić, Alija (1953). "Banja Luka pod turskom vladavinom : Arhitektura i teritorijalni razvitak grada u XVI i XVII vijeku" (PDF). Naše starine. Sarajevo: Zemaljski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske) (I): 91–116. COBISS 523428964, COBISS 57465612, COBISS.RS 57465612, COBISS.BIH 12902146
- Husedžinović, Sabira (1990). "Vakufname — značajni istorijski izvori za upoznavanje urbane topografije Banjaluke XVI — XIX vijeka". Glasnik Arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Društvo arhivista Bosne i Hercegovine : Državni arhiv Bosne i Hercegovine. 30: 95–115. COBISS 21969922, COBISS.RS 39191, COBISS.BIH39191
- Husedžinović, Sabira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. COBISS.BiH 11596294
- Husedžinović, Sabira (2012). "Valorizacija historijskih vrijednosti vakufnama Banja Luke sa aspekta urbanog razvoja ovog grada stoljećima" (PDF). Vakufi u Bosni i Hercegovini — Zbornik radova 2012. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini: 99–139.
- Kreševljaković, Hamdija (1934). "Banja Luka u XVI i XVII stoljeću". Glasnik jugoslovenskog profesorskog društva. Beograd: Jugoslovensko profesorsko društvo. XIV (1933—34) (10—12 (juni—avgust 1934)): 891–902. COBISS.BIH 24380166, COBISS.BIH 6249479
- Kreševljaković, Hamdija (1961). Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini ; [zbirka Djela / Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine ; knj. 17. Odeljenje istorijsko-filoloških nauka ; knj. 12]. Sarajevo: Naučno društvo NR Bosne i Herecegovine. COBISS.BIH 512891287
- Kreševljaković, Hamdija (1991). "Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini (1463 — 1878)". Izabrana djela. II / Hamdija Kreševljaković ; [priredili Avdo Sućeska, Enes Pelidija ; registri Emir Sultanović]. Sarajevo: Veselin Masleša, (Novi Sad : Budućnost). str. 293–381. COBISS 439831, COBISS.RS 439831
- Mujezinović, Mehmed (1977). Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. knj.2, Istočna i Centralna Bosna. Sarajevo: Veselin Masleša. COBISS 55726860
- Popara, Haso (2008). "Tri banjalučka arzuhala — Prilog historiji Banje Luke" (PDF). Anali Gazi Husrev-begove biblioteke. Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka. XXVII–XXVIII: 69–112.
- Ravlić, Aleksandar (1974). Banja Luka : razdoblja i stoljeća. Beograd: Mladost. COBISS 158697735