Suhozid

gradnja slaganjem kamena na kamen bez vezivnih materijala

Suhozid je konstrukcija nastala slaganjem kamena jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – i unutar i izvan naseljenih prostora.[1]

Suhozid
Suhozid na Velebitu
Nematerijalna kulturna baština
RegijaEvropa
Država Francuska
Grčka
Hrvatska
Kipar
Italija
Slovenija
Španija
Švicarska
PredlagačMinistarstvo kulture Republike Hrvatske
Datum upisa2018.
Veb-sajtUNESCO
Suhozid u Irskoj

Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjem kamena, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja i poljoprivrednih objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida:

  • kao zid
  • kao ograda oranice ili pašnjaka
  • u gradnji bunara
  • u gradnji puteva.

Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje su ljudi koristili od prahistorije do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i lavina, te u borbi protiv erozije, unapređenju bioraznolikosti i stvaranju adekvatnih mikroklimatskih uvjeta za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralnih zajednica u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode.

Svjetska baština uredi

Zajednička kandidatura zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja (Francuska, Grčka, Hrvatska, Kipar, Italija, Slovenija, Španija i Švicarska) prihvaćena je 29. novembra 2018. i suhozid je upisan na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva[2]

Reference uredi

  1. ^ UNESCO: Umjetnost suhozida, znanja i tehnike
  2. ^ "Vijest na sajtu Večernjeg lista]".

Literatura uredi

Vanjski linkovi uredi