Strasbourg

(Preusmjereno sa Straßburg)
Koordinate: 48°35′04″N 7°44′45″E / 48.58444°N 7.74583°E / 48.58444; 7.74583

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) jeste grad na istoku Francuske, na lijevoj obali Rajne. Glavni je grad (chef-lieu) pokrajine Elzas i departmana Bas-Rhin.

Strasbourg
Grad
Pogled na Strasbourg
Zastava
Država  Francuska
Regija Elzas
Departman Bas-Rhin
Koordinate 48°35′04″N 7°44′45″E / 48.58444°N 7.74583°E / 48.58444; 7.74583
Površina
 - Grad 78,26 km2
 - Urbana zona 222 km2
 - Metro 1 351,5 km2
Stanovništvo
 - Urbana zona 440 264 (2006)
 - Metro 638 670 (2006)
 - Grad 272 975 (2006)
Gustoća
 - Grad 3 488 /km2 
Gradonačelnik Jeanne Barseghian (EÉLV)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 0388, 0390, 0368
Veb-sajt: www.strasbourg.eu

Po veličini je sedmi grad u Francuskoj i jedini grad u svijetu čiji je centar UNESCO proglasio svjetskom baštinom 1988. godine. Također je jedan od rijetkih gradova, zajedno sa Ženevom i New Yorkom u kome se nalaze sjedišta međunarodnih organizacija, a da nije glavni grad neke države.

U Strasbourgu se nalazi sjedište Vijeća Evrope, Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog parlamenta, koji održava neke sjednice i u Bruxellesu.

Geografija uredi

Grad prolazi rijeka Ill, pritoka Rajne i razdvaja se u pet rukavaca u središtu grada (u Maloj Francuskoj). Sastoji se od nekoliko četvrti kao: Njemačka četvrt, Robertsau, Cronenbourg, Koenigshoffen, Hautepierre, Elsau, Krutenau, Neudorf, Meinau, Neuhof...).

Položaj uredi

 
Pogled na grad iz satelita

Strasbourg se nalazi u elzaškoj dolini u sjeveroistočnom dijelu Francuske. Grad je u središtu zapadne Evrope što mu daje veliki prometni i politički značaj. Prometno je važan položaj u dolini Rajne, koja od Basela do Mainza čini prirodni koridor. Zračne linije, grad je udaljen jednako (oko 750 km) od Sredozemnog mora, Baltičkog mora i Atlantika. 500 km je udaljen od Jadrana i Sjevernog mora.

Klima uredi

Klima u kojoj se nalazi Strasbourg polukontinantalna je s jakim promjenama temperatura. Zime su vrlo hladne, s velikim brojem padavina, a ljeta su vruća i sparna. Vjetrovi koji pušu gradom vrlo su rijetki i spori. Krajem ljeta česte su oluje, klima grada razlikuje se od ostalih francuskih regija zbog zaštite Vosgeških planina.

Geomorfologija i hidrografija uredi

Grad se nalazi na prosječnoj visini od 140 metara, iznad nivoa mora i karakterizira ga poprilično ravan reljef. U središtu grada tek se može zapaziti lagana neravnina terena. Istočni dio općinskog područja, uzduž rijeke Rajne sastoji se od više otoka (île aux Épis, Rohrschollen...) koje tvore rukavci Rajne koji se spajaju sa Illom. Zbog velikog broja vodenih površina, ovo je područje vrlo osjetljivo na poplave. Ovo je razlog zašto je gradnja većine stambenog dijela bila popraćena navodnjavanjem i isušivanjem određenih kanala.

Zelene površine uredi

Sjeveroistok i jugoistok općine prekriveni su prostranim šumama, koje su ostaci stare velike rajnske šume, koja se nalazila uzduž velikog dijela rijeke. Ova izuzetna šuma sadržavala je mnoge jedinstvene i raznolike životinjske vrste u Evropi. Izgradnjom brana usporio se tok inače vrlo divlje rijeke i ovo je postalo močvarno područje. Trenutno je na snazi program "Živa Rajna" čiji je cilj očuvanje i obnova prirodnih staništa uzduž Rajne.

Grad ima oko 300 hektara parkova i vrtova, od kojih je glavni parc de l'Orangerie. Park se nalazi nasuprot Evropske palače i u njemu se nalaze brojne atrakcije, kao: Zoološki vrt, uzgajalište roda i uređeno jezero na kojem se nalazi paviljon sagrađen 1804. u čast carice Jozefine. Druge zelene površine jesu:

  • botanički vrt, otvoren 1880. za studente medicinskog i farmaceutskog fakulteta
  • parc de la Citadelle, na mjestu tvrđave koju je sagradio Vauban po naredbi Luja XIV, nalazi se na jugoistoku grada
  • park dvorca Pourtalès u Robertsauu
  • Contadesov park, napravljen u 18. vijeku kao gradsko šetalište
  • Vrt Dviju Obala (le jardin des Deux Rives), prekogranični park na obje strane Rajne, površine 55 ha. U središtu parka nalazi se pješački most.
 
Kejevi Krutenaua, s pogledom na palaču Palais des Rohan (180°)

Evropski grad uredi

Zbog svoje dvonacionalne i dvojezične kulture, grad je postao jedan od glavnih gradova ujedinjene Evrope. U njemu se nalazi Vijeće Evrope, sjedište Evropskog parlamenta i Evropski sud za ljudska prava.

Privreda uredi

Zbog vrlo povoljnog geografskog položaja, grad je vrlo prometno raskršće Evrope. Kao i u svim većim gradovima, najviše je stanovništva zaposleno u tercijanom sektoru, iako je velik broj ljudi zaposlen i u industriji, pogotovo iz okolnih mjesta. Grad broji oko 150 000 radno aktivnih stanovnika, ali taj je broj mnogo veći, budući da mnoštvo ljudi koji rade u Strasbourgu ne žive tačno u njemu.

Trgovina i obrtništvo uredi

 
Božićna tržnica u Strasbourgu.

Obrtnici zapošljavaju oko 10% radnog stanovništva grada. Taj je postotak u trgovini mnogo veći. Trgovinska aktivnost najviše se odvija u dvije velike komercijalne zone koje se nalaze na jugu i sjeveru grada. Središte grada prepuno je luksuznih trgovina, a u njemu se nalazi i jedan trgovački centar. Grad trgovački privlači ljude iz cijele okoline i s obje strane Rajne.

Turizam i ugostiteljstvo uredi

Grad, kao i općenito Elzas, računa mnogo na turizam u svom razvoju. Smatra se da turizam čini oko 2% godišnjeg prihoda Elzasa, gdje najveći dio ostvaruje Strasbourg. Jedna od najvećih atrakcija svake godine jest božićna tržnica, koja počinje s radom u decembru. U tom periodu najveća je popunjenost hotelskih kapaciteta u gradu i regiji. Međutim, ta popunjenost je mnogo niža u ostatku godine.

Ugostiteljstvo je vrlo razvijeno u Strasbourgu, pogotovo u središtu grada. Grad ima vrlo raznoliku ponudu restorana. Također je moguće pronaći mnoštvo tipičnih regionalnih gostionica, kao vinarije i pivnice.

Industrija i građevinarstvo uredi

 
Pogled na grad

Zaposleni u industriji čine oko 13,8% od ukupnog broja zaposlenog stanovništva. Građevinarstvo čini manji dio tog broja. U gradu se nalazi mnoštvo multinacionalnih poduzeća, koja pružaju kvalitetno zaposlenje, pogotovo u automobilskom sektoru (npr. General Motors ili Johnson Controls). Udio zaposlenih u industriji mnogo je važniji za okolne općine. Riječna luka Strasbourga ima veliku ulogu u privrednom razvoju grada. Danas su određena mjesta u luci namijenjena za industrijski otpad. Danas postoji veliki broj čeličana s obje strane Rajne, pogotovo s njemačke. 1990-ih osnovana je i jaka farmaceutska industrija, oko grada postoji nekoliko istraživačkih centara, kao Institut de Génétique et de Biologie Moléculaire et Cellulaire ili l’Institut Clinique de la Souris u Illkirch-Graffenstadenu.

Kantoni Strasbourga uredi

Strasbourg je podijeljen u 10 kantona :

(Popis od 1999.)

Gradovi partneri uredi

Stanovništvo uredi

Razvoj stanovništva
1684 1789 1851 1871 1910 1921 1936 1946
22 000 49 943 75 565 85 654 178 891 166 767 193 119 175 515
1954 1962 1968 1975 1982 1990 1999 2004
200 921 228 971 249 396 253 384 248 712 252 338 264 115 272 800

Sport uredi

Vanjski linkovi uredi