Rezani furnir je vrsta furnira, koji se izrađuje posebnom tehnologijom sječenja furnirskih prizmi na za to posebno konstruisanom nožu.

Proizvodni proces uredi

Sirovina uredi

Dimenzije i kvalitet uredi

Transport uredi

Transport furnirskih trupaca vrši se željeznicom ili cestovnim prometom. U zemljama gdje je to moguće transport je vodenim putom.

Skladištenje uredi

Furnirski trupci se skladište u duge jednoredne složaje, obično trapeznog oblika i visine od 3–14 m. Visina složajeva je u zavisnoti o unutrašnjeg transporta te je moguća i do 14  ukoliko se transort vrši kranom. Veće visine nisu dozvoljene, iz sigurnosnih razloga, jer je moguće samoobrušavanje trupaca. Dužina složajeva se kreću od 80–120 m a u direktnoj su korelaciji sa primjenjim transporterom (poprečni ili uzdužni elevator).

Premazivanje uredi

Tabela sa preporučenim vremenom između zimske sječe i premaza za bukove furnirske trupce.[1][2]
Mjesec sječe Vrijeme nanosa
januar do 9 sedmica
mart do 6 sedmica
maj do 3 sedmice

Premazivanje čela i svih povređenih povšina raznim uljima ili smolom radi sprečavanja isparavanja vlage iz drveta ili kombinacija sa antiseptičkim sredtvima, koji sprečavaju razvoj gljivica; Uslov za nanošenje vlagozaštitnih i antiseptičkih sredstava je da drvo ima vlažnost između 60-70 % ili više. Antiseptička sredstva se nanose četkom ili prskanjem na čela, koja ne smiju biti mokra. Premaz se nanosi jednom ili dva puta, dok se drugi dan nanose vlagozaštitna sredstva.

Mokro čuvanje uredi

Trupci se prilikom skladištenja prskaju vodom, po određenim vremenskim intervalima. U zavisnosti od klime, temperature, vremena skladištenja, prskanje (rošenje) se vrši svakih 15-30 minuta u zavisnosti od doba dana. Rošenje ne smije biti intenzivno i traje obično 5-10 minuta. Ova vremena su okvirna i za svako skladište se određuje posebna tabela sa intervalima prskanja. Veoma je bitno da količina vode nije prevelika, jer u slučaju previsoke vlage, trupci su skloni truljenju ili napadu gljivica.

Potapanje u bazenima uredi

Zamrzavanje uredi

Mehanička priprema uredi

Sječenje uredi

Proizvodnja furnira sječenjem, je takva tehnika kojom se dobijaju listovi furnira ravnih površina, pogodnih za furniranje, oblaganje materijala koji imaju neuglednu teksturu. Zbog toga se ova tehnika uglavnom koristi za izradu plemenitih furnira. Proizvodnja se vrši nožem, ali kako je sječenje u jednoj ravni, dolazi do manjih deformacija i shodno tome čistijih površina. Zbog raznolikosti strukture raznih vrsta drveta, pri sječenju se bira ona ravan koja će dati ljepšu strukturu. Tako razlikujemo radijalnu, poluradijalnu i tangencijalnu ravan sječenja, te respektivno te furnire nazivamo blistaće, polublistače i bočnice. Kao obradak koriste se razni oblici fličeva kao: planson, vančes, prizma i sektorski oblik.

Tehnologija uredi

Mašine za sječenje furnira mogu se podijeliti u dvije osnovne grupe: Horizontalne i vertikalne, gdje se tip definiše položajem fliča priliom obrade. Horizontalne mašine se uglavnom tehnološki proizvode i koriste u Evropi, a vertikalne u Sjevernoj Americi.

Sušenje uredi

Dalja obrada uredi

Skladištenje uredi

Primjena uredi

Napomene uredi


Reference uredi

  1. ^ Ispitivanje zaštite bukovih trupaca u šumi domaćim premazima, Pregled; Prof. dr. Mirko Ilić; Sarajevo
  2. ^ Furniere, Lagenhölzer und Tischlerplatten, F. Kollmann; Berlin (de)