Reuf-Begova džamija
Reuf-begova džamija nalazi se u Gradačcu, Bosna i Hercegovina. Harem džamije proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. [1] Gradačački haremi i nišani koje sadrže, imaju značajnu izvornu vrijednost i snažnu simboličku vrijednost za Bosnu i Hercegovinu.
Historija uredi
Prva džamija u Gradačcu podignuta je u tvrđavi. Polovinom 19. stoljeća u Gradačcu se nalazilo 350 kuća, četrdesetak dućana, dva hana, dvije medrese, četiri džamije (Sviračka, Husejnija, Reuf-begova ili Nova (Džedid) i Bukvara džamija), nekoliko mekteba i sedam mahala. Veliku zaslugu u izgradnji Gradačca imali su gradačački kapetani Gradaščevići: Osman-kapetan, Murat-kapetan, a naročito Husein-kapetan Zmaj od Bosne (Gradaščevići su begovska porodica koja je tokom čitavog 19. stoljeća spadala u gornji sloj bosanske begovske zemljoposjedničke elite.
Hadži Reuf-begova ili Nova (Džedid) džamija sagrađena je u periodu 1878. -1893. godine na temeljima nekadašnje Begefendića džamije/ mesdžida kojeg je sagradio Begefendija Gradaščević oko 1835. godine i u njoj su se obavljali noćni namazi.
Obnovljena je i dograđena 2015. godine, sa novom abdesthanom, kuhinjom, mektebskom učionicom i proširenim mahfilom. Urađena je nova ograda i uređen harem džamije.
Opis uredi
Hadži Reuf-begovu džamiju u Gradačcu nalazi se manji mezaristan sa dvadesetak nišana iz XIX vijeka, različitih dimenzija i oblika. Uz petnaestak starijih nišana nalazi se i nekoliko nišana novijeg datuma. Većina nišana ima tarihe ispisane sulus ili talik stilom arapskog pisma. Osim nišana, u haremu se nalaze dva kamena sarkofaga, od kojih jedan sa muškim nišanom sa fesom, potječe iz 1890. godine i pripada Ahmed-begu, sinu Reuf-bega Gradaščevića. Reuf-beg je umro 1893. godine i sahranjen je u ovom haremu. Na uzglavnom nišani je sljedeći natpis:
Posjetioče moga groba, stani i razmisli, ja sam juče bio što si ti danas, a ti će sutra biti što i ja danas, pa crpite poruku pameti, budite bogobojazni tražeći oprosta. Umrli, potreban oprosta od Stvoritelja koji prašta Abdureuf beg, sin Ahmed bega Gradaščevića. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1310. / 8. zilhidže. (25. VI 1893)
Sadržaj ovog natpisa nalazi se na nekoliko stećaka.
Literatura uredi
- Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
- Kamberović, Husnija. Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini, 1878.-1918. Zagreb: 2003.