Refleksi kod djece

Prilikom ispitivanja razvoja djeteta ispituju se i određeni refleksi ili reakcije koje su prisutne u određenoj dobi i u određenoj kvaliteti.

Služe da bi se upotpunio pregled razvoja djeteta, te utvrdilo odstupa li razvoj od normale ili ne. Slijedi spisak samo nekih od njih:

Položajni refleksi uredi

Ispitivanje položajnih refleksa može biti stresno za roditelja, te ih se uvijek treba upozoriti da se ne uplaše za svoje dijete. Sastoje se od 7 specifičnih položaja u koje se dijete stavlja i promatraju se njegove reakcije u svakom od njih. Normalne reakcije se u svakom testu mijenjaju ovisno o sazrijevanju djeteta, a pomažu i u dijagnosticiranju abnormalnih reakcija. Sami položaji se iznenada mijenjaju i vrlo su različiti, pa dijete često reagira plačem, a roditelji strahom za dijete. Ipak, ako ih provodi stručnjak, za dijete su potpuno bezopasni, a dijagnostički od neizmjerne važnosti.

Oslonac na stopala uredi

Ispitivanje oslonca na stopala je izuzetno važno jer na jednostavan način pokazuje abnormalnosti nogu.

Od rođenja pa nadalje dijete se uvijek oslanja na podlogu punim stopalima, ali se sama kvaliteta oslonca mijenja.

Tokom prva dva mjeseca dijete se oslanja dosta sigurno. Iza trećeg mjeseca ono će oslonjeno na stopala na tren održati svoju težinu, a potom klecati. Ovaj stadij se naziva astazija-abazija i traje do oko šestog mjeseca života kad se dijete ponovno sigurno oslanja na svoje noge, a počinje i skakutati na jednom mjestu.

Držanje glavice prilikom posjedanja uredi

Ako iz ležećeg položaja novorođenče povlačimo za rukice kao da ćemo ga posjesti, glava lagano zaostaje za trupom. Ako dvomjesečnu bebu iz leđnog stava povlačimo u sjedeći stav držeći je za ruke, glava lagano zaostaje, a može na trenutak biti i u nivou trupa. Leđa su pri tome zaobljena. Sa oko tri mjeseca života dijete pri takvom povlačenju drži glavu u nivou trupa, a leđa su u gornjem dijelu skoro izravnana. Ako dijete u četvrtom mjesecu posjedamo iz ležećeg stava, ono glavicu aktivno drži, a leđa su više izravnana, a po navršenom četvrtom mjesecu dijete glavu savija naprijed tako da brada gotovo dodiruje prsa. Sa šest mjeseci možemo posjesti bebu, a pri tome ona sama odiže glavu i grudni koš i tako aktivno u tome učestvuje.

Refleks sisanja uredi

Refleks sisanja se izaziva dodirom usnica i obraza u kutu usana, ili stavljanjem prsta u usta. Dijete počinje refleksno sisati. Refleks je prisutan od novorođenačke dobi do 3. mjeseca života.

Refleks traženja usana uredi

Refleks se izaziva dodirivanjem obraza, na što dijete okreće glavu na tu stranu i hvata svojim usnama ono što ga je taklo. Refleks je prisutan u novorođenačkoj dobi.

Refleks gutanja uredi

Refleks je prisutan od novorođenačke dobi i odnosi se na tekuću hranu. Ako mu se u prednji dio usta stavi kruta hrana, jezikom će ju izbaciti i to vjerovatno ima odbrambeno značenje.

Moro refleks uredi

Moro refleks je refleks "plašenja". Ispituje se tako da se dijete izloži iznenadnoj stimulaciji bilo zvučnoj, vizualnoj ili naglom promjenom položaja. Pri tome refleksu dijete naglo širi ruke i noge, uz široko otvaranje prstiju. Postepeno nestaje s trećim mjesecom života.

Refleks hvatanja šakom uredi

Refleks hvatanja je prisutan od novorođenačke dobi. Sastoji se od toga da dijete kratko drži predmet ili prst ispitivača ako mu se stavi u ruku. Prisutan je do oko 6 mjeseci života.

Refleks hvatanja stopalom uredi

Refleks hvatanja stopalom je također prisutan od novorođenačke dobi. Izaziva se laganim pritiskom na stopalo, ispod nožnog palca, na što dijete savija nožne prstiće. Nestaje s pojavom samostalnog oslanjanja na stopala.

Galantov refleks uredi

Refleks je prisutan u prva četiri mjeseca života. Ispituje se tako da se dijete drži oslonjeno svojim trbuhom na dlan ispitivača, u zraku. Drugom rukom ispitivač prstom podraži "crtom" djetetove mišiće uz kralješnicu od lopatice do kraja leđa, a dijete se uvije na tu stranu.

Neonatalni hod uredi

Neonatalni hod je prisutan tokom prva četiri sedmice života. Kada se novorođenče uspravi na noge, ono čini nekoliko simetričnih koraka, a čak je u stanju i prekoračiti preko prepreke, npr. rolnice od pelena.